Jugoslavensko primorje

Jugoslavensko primorje, geogr. regija između Zaljeva sv. Jerneja i Bojane te središnjega planinskog prostora i otvorene pučine Jadranskog mora; 30 027 km² (11,7% drž. teritorija); 2 127 000 st. (1981) ili 9,5% stanovništva SFRJ; prosječna gustoća naseljenosti 71 st./km²; u gradovima živi 56% st. Obala J. p. strma je i veoma razvedena; duljina je kopnene obalne crte 2029 km (56% ukupne jadranske obale); 49 stalno naseljenih otoka i otočića (1981) te 676 nenaseljenih, 426 hridi i 82 grebena (u mor. razini); duljina otočne obalne crte iznosi 4024 km (97% od svih jadranskih otoka). Specifična krška hidrografija s kratkim nadzemnim tokovima; u more utječu ove rijeke: Mirna, Raša, Zrmanja, Krka, Cetina, Neretva i Bojana; najveća jezera: Skadarsko, Vransko (kod Biograda i na otoku Cresu) i Peručko (na Cetini). Klima: suha i vruća ljeta, blage i kišne zime. Mediteranska i submediteranska vegetacija; prevladavaju niske šume i šikare (makija), čest je i goli kamenjar; ponegdje su prirodna staništa crnikove šume te šuma medunca i dr. hrastova s bjelograbom odn. crnograbom; u višim su planinskim dijelovima bukove, odn. bukovo-jelove šume te borova klekovina. Mediteranski tip poljoprivrede; vinova loza, maslina, južno voće i rano povrće; sitno stočarstvo; primor. položaj uvjetovao je razvoj brodarstva (→ Poslovna zajednica pomorskih brodara Jugoslavije), brodogradnje (→  Jadranbrod), lučke privrede, ribarstva (→ Poslovna zajednica morskog ribarstva), proizvodnje morske soli, turizma (70% noćenja u SFRJ) i nautičkog turizma; društveni proizvod po stanovniku veći je gotovo 25% od jugosl. prosjeka. J. p. nije geografski jedinstven prostor, a regionalne su razlike uvjetovane prvenstveno nejednakim društveno-ekon. razvojem u prošlosti. Sjeverno j.p. obuhvaća → Slovensko primorje i Sjeverno hrvatsko primorje (→ Istra i → Kvarner; → Hrvatsko primorje); zbog porasta gradskog stanovništva, razvoja lučkog prometa, pomorstva i turizma, Sjeverno j.p. najrazvijeniji je dio J.p. (poslije Slovenije, najrazvijenije područje SFRJ). Srednje j.p. ili Južno hrvatsko primorje središnji je i najveći dio J.p.; naziva se → Dalmacija. Dio srednjeg J. p. s klečko-neumskim obalnim pojasom pripada SR BiH i dio je niske (mediteranske) Hercegovine (5399 km², 296 000 st.). Južno j.p. poklapa se s → Crnogorskim primorjem.