Kvarner

traži dalje ...

Kvarner. 1. Uzak kopneni pojas s Hrvatskog primorja od Brseča (Istra) do Tribnja– – Krušćice (j Velebitsko podgorje), s otocima Krkom, Rabom, Cresom i Lošinjem i akvatorijem; otok Pag pripada riječkoj zajednici općina, ali više gravitira Zadru odn. i Dalmaciji; 3272 km² (s Pagom), 289 000 st. (1981); na otoke otpada 41% površine, 13,7% st. K.; 88st./km², na otocima 30 st./ /km²; u gradovima živi 73,2% st.; slabiji uvjeti za poljoprivredu; brodarstvo, brodogradnja, lučka privreda, ribarstvo, turizam. Rijeka je industr. središte i gl. jugosl. mor. luka, koja s Bakrom (terminal za željeznu rudu) i Omišljem (naftni terminal) tvori velik lučki kompleks; brodogradnja (Treći maj u Rijeci, Viktor Lenac u Martinšćici, Titovo brodogradilište u Kraljevici, Lošinj u Malom Lošinju); brodarstvo (Jugolinija i Jadrolinija u Rijeci, Lošinjska plovidba u Malom Lošinju); pom. školstvo (Rijeka, Bakar, Mali Lošinj), preradba ribe (ika, i Cres), solane (Pag); stari grad Senj (5500 st.); Mali Lošinj (5400 st.) naše je najveće otočno naselje. K. je poslije Istre naša najrazvijenija turist, regija; otoci Lošinj, Krk i Rab po turist, prometu prva su 3 otoka na Jadranu; vodeća turist, središta: Opatija, Mali Lošinj, Crikvenica, Selce, Rab, Baška i Novi Vinodolski; marine: Opatija, Punat, Cres, Mali Lošinj, Supetarska Draga (Rab) i Rab. Aerodrom na Krku; turist, aerodrom na Lošinju; svi veliki otoci povezani su trajektnim linijama s kopnom, a otoci Krk i Pag imaju i mosnu vezu sa kopnom. 2. Mor. prostor između i istarske obale te otoka Cresa, Unija, Lošinja i Ilovika; Velim vratima spojen je s Riječkim zaljevom; dug oko 24 M, najveća širina oko 18 Μ; dubina do 60 m. Na istarskoj su obali Medulinski i Raški zaljev te rtovi (obalna svjetla): Marlera, Ubac, Crna punta; na creskoj je obali Creski zaljev i rt Prestenice (obalno svjetlo), hrid Zaglav (obalno svjetlo) i otočić Zeca (obalno svjetlo). Prevladava bura koja zimi dostiže orkansku jačinu; jugo i SW vjetar stvaraju jako valovlje; mor. struja duž creske obale smjera je N, uz istarsku obalu smjera S; jačina oko 0,5 čvorova.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.

Citiranje:

Kvarner. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 30.10.2024. <https://pl.lzmk.hr/clanak/kvarner>.