pozicija broda

pozicija broda, točka dobivena sjecištem dviju ili više linija pozicija ucrtanih na pom. kartu; zbog nesavršenosti instrumenata i čovječjih osjetila, a često i nepovoljnih plovidbenih uvjeta, linije pozicija pogrešne su za neodređenu vrijednost, pa se pozicija broda, strogo uzeto, ne može smatrati točkom već površinom položaja. Pozicija dobivena opažanjem terestričkih objekata i mjerenjem dubine naziva se → terestrička pozicija broda, a p. b. dobivena opažanjem neb. tijela → astronomska pozicija broda. Opažanja mogu biti istodobna (pozicija točnija) ili u vremenskom razmaku; metode određivanja pozicije istodobnim opažanjem mogu se primijeniti i za određivanje pozicije u vremenskom razmaku (pozicija manje točna zbog utjecaja greške u kursu i prevaljenu putu), ali tako dobivene linije pozicija valja prenijeti na prvo ili drugo vrijeme opažanja. Tako dobivena pozicija zove se opažena ili prava pozicija. Kad navigator ne vidi obalu ili ne može sigurno identificirati terestričke objekte, a zbog naoblake ne može opažati neb. tijela ili ne može odrediti poziciju na neki drugi način (→ elektronički navigacijski sistemi), pozicija se određuje na temelju kursa i prevaljenog puta od polazne ili prethodne opažene pozicije; takva se pozicija zove zbrojena pozicija (→ zbrojena navigacija). Katkada će se morati ploviti na osnovi nedovoljno poznatih elemenata; pozicija dobivena na osnovi približno poznatih elemenata i analizom odoka zove se procijenjena pozicija; takvu poziciju nužno je što prije kontrolirati određivanjem opažene pozicije ili barem jednom linijom pozicije određenom neposrednim mjerenjem; ako se brod nalazi na toj liniji pozicija i što bliže zbrojenoj odn. procijenjenoj poziciji, sjecište okomice, spuštene iz jedne od tih pozicija, s ucrtanom opaženom linijom pozicije daje vjerojatnu pozicija broda (točniju). Koji će se način određivanja pozicije primijeniti, zavisi od plovidbenih uvjeta; načelno je to onaj koji u što kraćem vremenu daje najtočniju poziciju broda. Od dviju ili više pozicija, ako nijedna nije potpuno pouzdana, radi opreza uzima se uvijek najnepovoljnija pozicija s obzirom na opasnosti i obalu. Za plovidbe se određuju i ove pozicije: polazna p., pozicija poslije završetka manevra → isplovljenja na kojoj se brod postavlja u prvi (polazni) kurs određen plovidbenom rutom; p. okreta, pozicija promjene kursa na plovidbenoj ruti;p. dolaska, završna pozicija na plovidbenoj ruti (od nje počinje manevar uplovljenja); p. sidrenja, pozicija oborenog sidra. Kada i koliko pozicija treba određivati, to zavisi od situacije u kojoj se brod nalazi, ali je određivanje obvezno pri približavanju obali, prije ulaska u područja opasna za navigaciju (i u maglu), pri primopredaji palubne straže; posebno značenje u → astronomskoj navigaciji (više povijesno) ima podnevna pozicija (opažanjem Sunca pri prolasku kroz gornji meridijan), pozicija u sumraku, ponoćna pozicija i pozicija u svitanju. Uz svaku poziciju ucrtanu na karti nužno je zapisati vrijeme opažanja i prevaljeni put. – Točnost pozicije broda ovisi ο točnosti mjerenja, odn. točnosti linija pozicija; odstupanje od prave ili srednje odn. utvrđene vrijednosti, koja se u navig. sistemima javlja kao parametar ili varijabla, naziva se navig. greškom. Sistematska greška ugl. je posljedica netočnosti instrumenata odn. grešaka navig. sistema; ima stalnu vrijednost pa se u većini slučajeva ponovljenim mjerenjima isključuje odn. može se utvrditi i otkloniti (popravak ima suprotan predznak greške). Slučajne greške (posljedica su većeg broja zasebnih uzroka) nepredvidive su i po veličini i po predznaku te imaju karakter slučajne varijable. Ukupna navig. greška zavisi od uvjeta opažanja i mjerenja, a može se podijeliti u tri osnovne skupine: normalne greške (podjela frekvencija poprima oblik Gaussove krivulje), uniformne (jednoliko se raspoređuju po čitavu intervalu, grafički se prikazuju kao pravokutnik – otuda i naziv pravokutne greške) i periodične (mijenjaju se ovisno o stanju motrioca, npr. naginjanjem broda; ne pripadaju im greške nastale zbog netočnog očitavanja instrumenata). Ukupnu grešku navigator procjenjuje na temelju stečenog iskustva; međutim pouzdanija procjena dobiva se statističkom analizom uzoraka; nizom mjerenja izračuna se aritmetička sredina i standardno odstupanje, tj. srednja kvadratna greška. Zbog tih grešaka geometr. mjesto broda (pravac, kružnica, hiperbola) neće biti linija već neka površina (npr. za azimut terestričkog objekta bit će sektor položaja, za udaljenost umjesto luka kružnice pozicija će biti dio kružnog vijenca); kad se dva astronomska pravca pozicija sijeku pod kutom ^<_> 90° vjerojatna površina pozicija jest elipsa; kad su pravci okomiti a slučajne greške međusobno jednake, površina je pozicijâ krug čiji je polumjer jednak zajedničkoj slučajnoj grešci (→ trokut grešaka; → pravac pozicija).