terestrička pozicija broda

terestrička pozicija broda, pozicija broda određena na pom. karti sjecištem najmanje dviju → terestričkih linija pozicija od objekata koji su ucrtani na karti i sigurno identificirani; takva se pozicija zove i opažena pozicija. Pozicija broda redovito se određuje istodobnim (u vrlo kratkom vremenu) opažanjem objekata; ako se pozicija određuje u vremenskom razmaku, tada se prethodno određene pozicije prenose (u smjeru kursa za prevaljeni put) za trenutak određivanja posljednje linije pozicija (manje točna metoda). Izvori pogrešaka koji utječu na pouzdanost → pozicije broda jesu: pouzdanost instrumenata, točnost i brzina mjerenja te kut sjecišta linija pozicija (optimalno kad se sijeku pod kutom od 90°); pozicija dobivena u vremenskom razmaku ovisi i o točnosti kursa i prevaljenog puta. Uz svaku na karti određenu poziciju upisuje se vrijeme opažanja posljednjega terestričkog objekta i prevaljeni put prema brzinomjeru u tom trenutku. Metoda određivanja t. p. b. ovisi o plovidbenim uvjetima; izabire se metoda koja će za što kraće vrijeme dati najtočniju poziciju broda. Ako su mjerenja točna i objekti dobro raspoređeni, najtočnija je pozicija na osnovi dva horizontalna kuta (→ Pothenotov problem). Svaka određena pozicija kritički se analizira s obzirom na uvjete i uspoređuje se prema prijašnjim pozicijama broda i kursu (putu) broda preko dna. Ako je točnost pozicije nepouzdana, a ne postoji mogućnost primjene neke druge metode, za trenutnu poziciju uzima se uvijek najnepovoljnija pozicija s obzirom na postojeće uvjete odn. obalu; preporučuje se, posebno ako je pozicija oslonac za nastavak plovidbe u nepovoljnim uvjetima, da se oko takve pozicije ucrta površina položaja (trokut, pravokutnik, krug) u skadu s procijenjenom greškom.