topovnjača

topovnjača, mali rat. brod. karakterističan po maloj silueti i vrlo dobroj pokretljivosti; istisnina do 2000 t; naoružan brod. raketama i snažnim automatiziranim topovima; djeluje u obalnom moru, na rijekama i jezerima. Motorna t., tip t. malih dimenzija, velike brzine i veoma dobrih manevarskih svojstava. Prema veličini: mala (istisnina 60 ··· 80 t, L = 25 m, pogonska snaga 2000 ··· 3500 kW, brzina 28 ··· 40 čv); srednja (120 ··· 250 t, L = 40 ··· 45 m, 3000 ··· ··· 8000 kW, 30 ··· 40 čv); velika (270 ··· ··· 400 t, L = 45 ··· 60 m, 8000 ··· 10 000 kW, 30 ··· 40 čv). Raketna t. naoružana je raketama brod-brod (do 2, 4, 6 ili 8 lansera); neke imaju i rakete brod–zrak i topove kalibra 20 ··· 76 mm (redovito 57 ili 76 mm, 20 i 40 mm); istisnina oko 250 ··· 650 t; opremljena je elektron, opremom za automatsko upravljanje oružjima te za motrenje i vezu; brzohodni dizelski motori, u nekim kombiniran pogon dizelskih motora i plinske turbine (CODOG ili CODAG); ukupna snaga oko 7000 kW; brzina oko 40 čv; hidrokrilne t. imaju brzinu do 50 čv. Gl. su zadaci raketnih t.: raketni udar po većini brodovima i art. udar po raketnim čamcima i dr. površinskim lakim i brzim jedinicama; veoma su pogodne za akcije u uskim (zatvorenim) morima; t. s raketama velikog dometa značajan su element obalne obrane (uključene su u obalni komandno-informacijski sistem). U sastavu RM JNA 6 je raketnih t. klase -» Rade Končar (1987). – Prve drvene t. pojavile su se u Švedskoj 1760 (slup na jedra i vesla), istisnina 15 ··· 30 t, 2-3 mala topa. U drugoj pol. 19. st. grade se i parne topovnjače (150 ··· 220 t); prva željezna t. izgrađena je 1868 (brit. Staunch, 1801, 1 top od 229 mm). God. 1890. započeta je standardizacija topovnjača. Potkraj 19. st. razvila se oklopna t. (istisnina 1100 ··· ··· 1600 t); gl. topovi (270 ··· 300 mm) u oklopnoj kuli ili barbeti na pramcu; neke su imale i torp. cijevi; veće oklopne t. postaju → oklopnjače. U I svj. ratu t. su se ugl. upotrebljavale kao eskorta i za akcije na obalnim komunikacijama. Između dva svj. rata t. nije davano posebno značenje; franc. RM gradi motorne t. tipa Admiral Chamer (2000 t, 2355 kW odn. 3200 KS, 16 čv), a brit. RM t. na turbinski pogon. UII svj. ratu motorne t. imale su veoma široku primjenu: eskortna služba (protupodmornička borba), borba protiv torp. čamaca, neposredna podrška vlastitim torp. čamcima, prepadi na neprijateljske snage i obrana vlastitih obalnih komunikacija, izviđanje, sudjelovanje u pom. desantima, protudes. obrana. U Jadranskom moru uspješno su djelovale grupe brit. motornih t. (MTB), samostalno i u suradnji s torp. čamcima. Poslije II svj. rata razvojem torp. čamaca javljaju se i novi tipovi topovnjača (male i srednje); uvode se i benzinski motori, plinske turbine i kombinirani pogon; RM SSSR prva je razvila raketnu t., ali je više pažnje posvetila razvoju raketnih čamaca. Oko 60-ih godina s pojavom raketa RM SAD razvija raketnu t. Asheville (225 t), a 1975. hidrokrilnu raketnu topovnjaču Pegazus (235 t). Razvoju topovnjača pridonio je vijetnamski rat (1964-72); RM SAD upotrebljavala je topovnjače (u sastavu RRF) u protupartizanskim akcijama. Na moru su raketne topovnjače prvi put upotrijebljene u izraelsko-egipatskom ratu (1973). Osim većih RM (ističe se i tal. RM), raketne topovnjače grade i male RM; RM JNA u svojoj floti ima raketne topovnjače izgrađene prema vlastitom projektu.