oklopnjača

oklopnjača, vrsta rat. broda u 2. pol. 19. st. nazvana po jakoj oklopnoj zaštiti; preteča je → bojnog broda. Zbog potrebe za jačom oklopnom zaštitom nakon uvođenja eksplozivnih art. zrna, Francuzi su u Krimskom ratu izgradili prve oklopljene ploveće baterije (1855). U traženju najpovoljnijega brodogr. materijala, kalibra topova, debljine oklopa i brzine, tj. traženju optimalnoga kapitalnog rat. broda, razvilo se nekoliko podvrsta oklopnjače. Drvena o., brod drvenog trupa s oklopom od kovanog željeza po duljini broda od gornje do ispod donje palube, debljina oklopa 120 ··· 76mm; prva d. o. je franc. → Gloire (1859); kasnije su izgradili 12 o. od kojih je posljednja imala željezna rebra. Željezna o., brod željezna trupa s oklopom od željeznih ploča (u početku je pokrivao srednje ³/₅ trupa); prve ž. o. su brit. Warrior i Black Prince (1860). Čelična o. imala je čelični trup; lakšom konstrukcijom, uz jednako naoružanje i oklop, smanjena je istisnina (za 2000 do 2800 t); prva č.o. je brit. Colossus (1882; bočno asimetrično postavljene kule; jarboli od željeznih cijevi). Baterijska o. imala je topove smještene na brod. bokovima oklopljenim po cijeloj duljini ili djelimice (³/₅ duljine; na franc. Gloire prvi put su postavljeni topovi s izolučenim cijevima i zatvaračem). O. s kulama imala je gl. topove u oklopljenim okretljivim kulama; trup i paluba zaštićeni oklopom po cijeloj duljini; prva o. s kulama je dan. Rolf Krake (1861); 2 kule sa po 2 topa, oklop od 114 mm); brit. o. Monarch (1866, 2 kule s oklopom od 254 mm i po 2 topa kalibra od 304 mm, te 2 topa od 228 mm na pramcu, 1 top od 177 mm na krmi; debljina oklopnog pojasa 127 ··· 178 mm). Kazamatna o. imala je topove smještene u četverokutni oklopljeni prostor (204 mm) ispod gornje palube; bokovi zaštićeni oklopom (do 127 mm); prva k. o. je brit. Bellerophon (1865; →  kazamatni brod). Barbetna o. imala je topove smještene u barbete (→ barbetni oklopni brodovi); uzak oklopni pojas po cijeloj duljini trupa; prva b. o. je franc. → Océan (1868). Citadelna o., podvrsta o. na kojoj je željezna oklopna zaštita ⅓ trupa u obliku središnje četverokutne citadele za zaštitu gl. artiljerije i strojarskog prostora. Ispod citadele je oklopljena paluba po cijeloj duljini broda; prva c. o. je brit. Inflexible (gradnja započeta 1874; istisnina 11 400 t, L = 97,5 m, duljina citadele 33,5 m; 4 topa od 406 mm i 8 od 120 mm; oklop citadele 670 mm, palube 76 mm). Brza o., o. s brzinom 15 ··· 18 čv (na račun smanjenja oklopa); tal. o. Italia i Lepanto (1876) imale su brzinu do 18 čv; uz vodnu liniju nema oklopa, žilavost je postignuta vodonepropusnim ćelijama i uzdužnim bočnim pregradama; čelična paluba duljine 75 mm pokrivena čeličnim pločama 80 ··· 120 mm; 4 topa od 430 mm smještena bočno po dva iza eliptičnoga grudobrana debljine 480 mm. Obalna o., o. sa snažnim naoružanjem i zaštićena jakim oklopom; namijenjena je za obranu obalnih voda, za art. udar, uništavanje i neutralizaciju obalnih baterija i objekata na obali, te akcije na primor. krilu kopnene vojske; pojavila se potkraj 19. st. za djelovanje u uskim morima (npr. Baltičko more) kao zamjena za skuplji b.br.; istisnina 3000 ··· 8000 t, brzina 14 ··· 22 čv; pored topova većina je imala 1-3 torp. cijevi. Poslije I svj. rata izgrađene su samo četiri.