Sjeverno ledeno more

Sjeverno ledeno more, golemi mor. pojas u s polarnom području između evroazij. kopna, Grenlanda, Aljaske i Američko-arktičkog arhipelaga; oko 14 000 000 km²; najveća dubina 5180 m. Veze sa svj. morem: između Grenlanda i Evrope (s Atlantskim oceanom) i kroz Beringov prolaz (s Tihim oceanom). Stalno zaleđeno oko 9 000 000 km², u hladnijoj polovici godine oko 12 000 000 km²; sr. debljina leda 3 ··· 4 m. Slanost vode 28 ··· 35‰, temp. – 1,7 do 1 °C. Rubna mora: Grenlandsko, Barentsovo, Bijelo, Karsko, Laptevsko, Istočnosibirsko, Čukotsko, Beaufortovo. Zbog ekstremnih klimatskih prilika plovidbeno i ekon. značenje nije veliko; → Sjeverni morski put vodi uz sibirsku obalu. Naziva se i Arktički ocean ili Arktičko sredozemno more (→ Arktik). – Na S. l. m. odvija se samo 1% ukupne svj. prekomor. robne razmjene. Do II svj. rata nije imao veće polit.-strateško značenje. U II svj. ratu postao je tranzitna zona za savezn. konvoje (→ arktički konvoji); na porast njegova vojno-strateškog značenja utjecalo je nekoliko činitelja: plovidba nuklearnih podmornica ispod ledenog pokrova (izbjegnuta opasnost od površinskih protupodmorn. snaga); križanje staza interkontinentalnih balističkih raketa i najkraće rute strateških bombardera oba blokovska saveza (obveza blokova da ga prekriju sistemima protuzračne i ptoturak. obrane i navig. sistema); sjeverni morski put (najkraći je i najsigurniji za pregrupiranje sovj. Tihooceanske i Sjeverne flote); preko Barentsova mora pom. snage SSSR mogu utjecati na stratešku situaciju na Atlantskom oceanu.