Arktik

Arktik, područje oko Sjevernog pola omeđeno julskom izotermom od 10 °C; 26,4 mil. km² (18,5 mil. km² mora i 7,9 mil. km² kopna). Sastoji se od rubnih dijelova Evroazije, Sjeverne Amerike te Sjevernoga ledenog mora (Arktički ocean) s otocima (Grenland, Zemlja Franje Josipa, Nova zemlja, Sjeverna zemlja, Svalbard; Američko-arktički arhipelag). Stanovnici: Eskimi, Neneci, Ostjaci, Jakuti, Tunguzi, Čukči i dr. Dno mora tvore Grenlandsko-norveška (duboka do 4846 m) i Kanadsko-sibirska (do 4000 m) zavala; dijeli ih Lomonosovljev hrbat; od atlantskoga otvorenog mora odvojene su Wyville-Thomsonovim hrptom. Temp. površinske mor. vode oko – 1 °C; slanost oko 30‰. Zimi je zaleđeno oko 11 mil. km² mor. površine, ljeti oko 8 mil. km² (debljina leda do 25 m); mor. mijene (0,2 ··· 10,0 m), struje i valovi uzrokuju pucanje leda i stvaranje plutajućih ledenih otoka i bregova. Ledenjaci pokrivaju oko 2 mil. km² (od čega grenlandski 1,8 mil. km²). Ledena masa izlazi iz arktičkog kruga nošena Istočnogrenlandskom i Labradorskom strujom. Golfska struja ulazi u A. (Norveško more) između Shet landa i Færøernea i teče prema Karskom moru i uz svalbardsku obalu do 80° N. Labradorska i Golfska struja sukobljuju se pred Newfoundlandom. Otoci i otočja, osim Otoka Jana Mayena, leže na prostranom šelfu. Uz mnogobrojne vrste riba u moru žive kitovi (Balaena myscetus, Balaenoptera physalus, Hyperoodon ampullatus), bradati tuljan (Erignatus barbatus), sjeverni mor. medvjed (Arctocephalus ursinus), sjeverni morž (Odobenus) i dr. Značenje A. raste zbog transarktičkih letova, rudnog blaga (nafta i dr.), ribarstva; geostrateški ga iskorišćuju SAD i SSSR, jer je preko A. najkraća udaljenost između njihovih vitalnih središta; mnogobrojne meteor. stanice važne za evr. vremensku prognozu. – Piteja iz Masilije ← 332. otkrio je otok Thule; irski monasi doplovili su do Islanda oko 795, a Normani 860; Gunnbjørn je 900. otkrio Grenland; Normani (1194) otkrivaju Svalbard, a zatim (1267) z grenlandsku obalu; W. Barents (1596) otkriva Svalbard i Medvjeđi otok; John i James Ross (1831) utvrđuju položaj magn. pola; A. E. Nordenskjöld (1878-79) brodom šved. ekspedicije Vega prolazi Sjeveroistočnim prolazom; R. E. Peary (1891-95) dokazao je da je Grenland otok; R. Amundsen (1903-06) brodom Gjøa prolazi Sjeverozapadnim prolazom; 1948. sovj. istraživači otkrili podmor. Lomonosovljev hrbat; 1958. amer. nukl. podm. Nautilus u vožnji ispod ledenog pokrivača prešla Sjeverni pol; u Međunarodnoj geofizičkoj godini (1957-58) sovj., amer. i kan. znanstvenici intenzivno su ga istraživali.