manevriranje brodom

manevriranje brodom, dovođenje broda u željeni položaj odn. njegovo održavanje u određenom smjeru; zasniva se na sinhroniziranoj upotrebi porivnog sredstva (propulzora) i kormila, a prema potrebi i priveznih užadi odn. obaranje sidra, uzimajući u obzir manevarska svojstva broda (npr. zalet, zaustavljanje, izboj krme, kružnica okretanja) i hidrometeor. uvjete (vidljivost, vjetar, mor. valovi, mor. struje) te opću situaciju u području manevra; pravilna primjena PISM-a od posebna je značenja. Valja imati na umu da kormilo djeluje tek kad brod postigne dovoljnu brzinu, dok je → izboj vijka obrnut: njegov je utjecaj na skretanje broda (izbijanje krme u stranu) jači što je brzina broda manja; nepravilno opterećen brod ima slabija manevarska svojstva, posebno upravljivost; zatezan brod gubi brzinu, ali bolje održava kurs, pretežan brod dobiva na brzini ali slabije drži kurs; nagnuti brod gubi na brzini i teži da skrene prema nagnutoj strani. Pri izboru nekog manevra potrebno je uvijek imati na umu i rezervni manevar. Gl. manevri: → uplovljenje (pristajanje bokom uz obalu ili u četverovez, uz plutaču, sidrenje), → isplovljenje, m. b. u plovidbi (izbjegavanje sudara, spašavanje čovjeka u moru, pristajanje uz drugi brod – bokom uz bok), a u ratnih brodova i borbeno manevriranje (→ taktička navigacija).