kurs

kurs (lat.), kut u horizontu između s dijela meridijana (sjeverojužnice) i kursne linije. Osnovni k. jesu: kompasni k. pokazuje magn. kompas (K_k) ili girokompas (K_g), a odgovara kutu koji zaklapa kursna linija (uzdužnica broda) s kompasnim meridijanom; magnetski k. (K_m) od kompasnog se k. razlikuje za devijaciju magn. kompasa (), a odgovara kutu koji zaklapa kursna linija s magn. meridijanom; pravi k. (Kp) od magn. se kursa razlikuje za magn. deklinaciju odn. varijaciju (var), a od girokompasnog k. za devijaciju girokompasa; odgovara kutu koji zaklapa kursna linija s pravim meridijanom; k. pravi kroz vodu odgovara pravom k. pri plovidbi u → zanošenju; k. pravi preko dna razlikuje se od k. kroz vodu za kut zanošenja. Ostale vrste k.: borbeni k., k. kojim plovi brod (plovni sastav) u fazi neposrednog napada (art., podm., torp.) ili izvršenja borbene akcije; (polaganje minskih prepreka, razminiranje, borbeno izviđanje); generalni k., kurs koji neposredno vodi iz polazne pozicije (luke) na dolaznu poziciju; granični k. krajnji je k. kojim brod plovi izvan određene opasnosti; interkardinalni k. poklapa se s jednim od → interkardinalnih smjerova; kardinalni k. poklapa se s jednim od kardinalnih smjerova; hksodromski k. jest kut koji zaklapa izabrana → loksodroma s pravim meridijanom (isto što i pravi k.); lovni k. ili k. presretanja najkraćim putem vodi susretanju (presretanju); mimoilazni k. najkraćim putem vodi na sigurnu daljinu mimoilaženja od promatranog broda; k. na objekt kao i k. na spojnici vodi po spojnici dvaju objekata (jedan točno ispred pramca a drugi pozadi krme); ortodromski k. jest kut što ga zatvara tangenta → ortodrome u nekoj točki s pravim meridijanom; početni ili polazni k. jest ortodromski k. na polaznoj poziciji; a završni ili dolazni k. na dolaznoj poziciji; prilazni k. jest izabrani k. za približavanje nekom objektu ili obali s otvorenog mora; relativni k. jest kut koji Unija relativnog gibanja dvaju brodova zaklapa s meridijanom (na radarskom ekranu vlastiti brod drži se u središtu ekrana); sidreni k. je k. preko dna koji vodi na točku sidrenja; sigurni k., kurs koji vodi izvan zone opasnosti odn. izvan podvodnih opasnosti (redovito u azimutu, u pokrivenom smjeru ili na spojnici); sudarni k., kurs koji vodi do sudara (azimut odn. pramčani kut se na promatrani brod ne mijenja); k. u azimutu, k. na objekt jednak je azimutu objekta prema kojem se kormilari; k. u pokrivenom smjeru vodi na dva objekta u pokriću (u uzdužnici broda, ispred pramca ili iza krme); završni ili dolazni k., ortodromski kurs u dolaznoj poziciji. Greške u k.: u kormilarenju magn. kompasom do ± 2° a girokompasom ± 1° (pri uzburkanom moru i jakom vjetru ta se greška udvostručuje); grešku nadopunjuje greška u kompasnoj devijaciji i varijaciji. Praktički se može uzeti da za svaki stupanj greške u k., nakon 100 Μ prevaljenog puta, brod odstupa od ucrtanog kursa za oko 1,75 M.