luka

luka (engl. port), prirodno ili umjetno zaštićen, dovoljno dubok vodeni i s vodom povezan kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i dr. objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje, popravak i zaštitu brodova (od neposrednog utjecaja valova, struja i leda, u ratu od neprijat. djelovanja; → lučka obrana), ukrcavanje odn. iskrcavanje tereta i putnika, uskladištavanje tereta i manipuliranje njime te odmor posade; lučke granice u SFRJ određuje općinska skupština. Prema gl. namjeni luke se dijele na ratne, trgovačke (teretne, putničke), industrijske, opskrbne i posebne (ribarska, sportska, sportsko-nautička ili marina). Prema geogr. položaju mogu biti morske, jezerske, riječne, kanalske, lagunske i kombinirane (riječno-morska luka); prema načinu izgradnje: prirodne (prirodna konfiguracija mor. dna daje primjerene hidrografsko-navigacijske uvjete, a konfiguracija kopna prilaze prometnica iz zaleđa) i umjetne (zaštita se postiže izgrađenim nasipom, rušenjem zapreka i građevinskim lučkim elementima); prema odnosu lučkog veza i akvatorija: otvorene (prihvat brodova pri svakom vodostaju) i zatvorene ili dokovske (vratima ili prevodnicom zaštićena od velikih amplituda vodostaja); prema veličini i značenju u robnoj razmjeni mogu biti svjetske, međunarodne, nacionalne, regionalne i lokalne; administrativno mogu biti pod drž. upravom (u svim zemljama SEV-a te u razvijenim kapitalističkim zemljama ali s različitom autonomijom), gradske ili općinske (u kapitalističkim zemljama), privatne, carinske (carinski režim dotične države), slobodne (u cjelini ili dijelom isključene iz drž. carinskog područja odn. s povlaštenim carinskim režimom) i tranzitne sa slobodnom carinskom zonom; prema namjeni odn. strukturi prometa mogu biti opće (za sve vrste tereta, putnike i dr. funkcije), putničke odn. turističke i teretne (za bilo koju vrstu tereta ili za neke vrste tereta; dio luke ili vez za posebne vrste tereta naziva se terminal; prema robnim tokovima 1. mogu biti uvozne, izvozne, tranzitne i mješovite; prema vrsti odn. kategoriji teretnih brodova mogu biti linijske (bazična, luka bezuvjetnog pristajanja određena tarifom linij. brodara), tramperske, tankerske, kontejnerske, trajektne i sl. U ugovorima pom. prijevozu odn. u pom. osiguranju razlikuje se luka iskrcaja ili isporuke (teret se prema ugovoru odn. teretnici mora predati primaocu), odabrana 1. (pojedine brit. i evr. luke koje imaju povoljnije uvjete), odredišna 1. (u kojoj brod završava putovanje odn. u koju se upućuje ili ju dotiče za putovanja), l. preuzimanja tereta, 1. pristajanja (brod na jednom putovanju pristaje radi ukrcaja odn. iskrcaja tereta i putnika ili radi opskrbe), sigurna 1. pristajanja (fiz. i polit, sposobna da primi brod), 1. ukrcaja (u kojoj se ukrcava teret; naznačuje se u teretnici a prema prethodno sastavljenu prijevoznom ugovoru naručilac je može izabrati u primjerenom roku), 1. upisa (u kojoj je brod upisan u upisnik brodova; označena je na krmi ispod imena broda); zaklonište (1. ili prirodno zaštićeno područje za privremenu zaštitu broda za putovanja). Organizacija udruženog rada ili dr. organizacija koja iskorišćuje 1. otvorenu za javni promet dužna je održavati luku i uz jednake uvjete omo-gućiti svakoj fizičkoj i pravnoj osobi upotrebu operativnih obala, lukobrana i dr. lučkih objekata prema njihovoj namjeni i raspoloživom kapacitetu; u pogledu upotrebe 1. i plaćanja lučkih naknada inozemni su brodovi izjednačeni s jugoslavenskima uz uvjet uzajamnosti (→ pristanište).