karta, pomorska

karta, pomorska, geogr. karta nekoga plovidbenog područja (dijela zemaljske površine); konstruirana je u jednoj od usvojenih → kartografskih projekcija, i sadržava sve elemente potrebne za orijentaciju i navig. sigurnost broda. Kartografska mreža pom. karata redovito je dana u → Mercatorovoj i → gnomonskoj projekciji. Hidrografski dio karte ima posebno značenje za navigaciju; prikazuje morfološke karakteristike mor. dna (dubine označene brojkama i izobatama; nanos, pličine) otoke, otočja, hridi i grebene te sve druge opasnosti za plovidbu (→ balisaža; → pomorsko svjetlo), mor. struje, na nekoliko su mjesta ucrtane magn. ruže (→ varijacija); površine unutar izobata od 10 m (obalna karta) odn. 20 m (kursna karta) obojene su svijetloplavom bojom. Topografski dio karte prikazuje morfološke karakteristike obale i obalnog pojasa koji pomorac vidi s broda; zemljišni oblici prikazani su → izohipsama (ponekad i sjenčanjem), a geodetske važne točke, građevinski objekti i dr. markantne navig. točke usvojenim simbolima (→ znaci i skraćenice na pomorskim kartama). Obalna crta dijeli hidrograf. od topografskog dijela karte. Mjerilo karte utječe na gustoću podataka, a ovisi o namjeni karte i području koje obuhvaća. Karta završava okvirom uz koji se nalazi skala geogr. širine (lijevo–desno) i skala geogr. dužine (gore–dolje); skala širine ujedno je i linearno mjerilo za mjerenje udaljenosti (1' = 1 M). U naslovu karte, osim naziva dijela koji karta prikazuje, nalaze se i dr. važni podaci. Izrada p. k. temelji se na podacima kartografskih izvornika (topografske karte najvećeg mjerila, kartografski originali i originali neposredne izmjere). P. k. ažuriraju se mjesečno prema podacima koje donose oglasi za pomorce; dnevno se ažuriraju na osnovi radio-navigacijskih oglasa. Pomorske se karte klasificiraju prema projekciji, mjerilu, sadržaju i namjeni. Navig. karte (engl. navigational ili nautical charts): opća ili generalna karta prikazuje veće dijelove oceana ili pojedina mora (mjerilo od 1 : 500 000 do 1 : 5 000 000); kursna karta prikazuje dijelove pojedinih mora i sadržava sve važnije navigacijske podatke (mjerilo sitnije od 1 : 100 000 do 1 : 500 000); obalna karta detaljno prikazuje manje dijelove obale i mora i osnovno je navig. pomagalo (mjerilo od 1 : 50 000 do 100 000); plan prikazuje luku ili sidrište, važniji morski prolaz i dr. u svim detaljima (najvećeg su mjerila do 1 : 50 000); specijalna karta služi za vođenje navigacije metodama elektroničke navigacije, po mjerilu je sitnija od kursne karte (pripada joj radarska karta, radio-azimutna, hiperbolna – Decca, loran, omega, karta za hidroakustičku navigaciju). Informativna karta (informative chart) sadržava podatke važne za plovidbu (karta mor. struja, sinoptička i prognostička vremenska karta, peljarska karta, batimetrijska karta, karta geomagn. elemenata), karta vezova, pregledna karta radio-farova i obalnih radiostanica, karta vremenskih zona, karta zvjezdanog neba i si. Pomoćna karta (auxiliary chart) služi za grafičko rješavanje navig. zadataka, npr. crtanje plovidbene rute sa svim podacima (kursni nacrt), rješavanje astronomske pozicije broda, ortodromskih i loksodromskih zadataka, grafičko zbrajanje kursova i si; p.k. pripada bijela ili -radna karta (plotting sheet; ima samo ucrtanu kartografsku mrežu), okosnica (slična navig. karti, ali je na tankom papiru; služi za rješavanje pomoćnih navig. zadataka), gnomonska karta, kodna karta i si. Za karte koje izdaju pojedini hidrograf. instituti podatke donose Katalozi pom. karata i dr. navig. publikacije. – Izradba pom. karte obuhvaća niz međusobno povezanih radova. Pripremni radovi: prikupljanje, sistematiziranje i procjena kartograf, izvornika, određivanje mjerila i projekcije, izradba sheme tehnološkog plana, reproduciranje karte te izradba projekta karte (→ original karte). Sastavljački radovi: računanje projekcije, unošenje matematičke osnove na podlogu, prenošenje sadržaja osnovnoga kartograf, izvornika, sastavljanje sadržaja karte, izrađivanje oleata ili radnog lista geogr. naziva i hidrograf.-navig. podataka, sastavljanje spiska geogr. naziva te kontroliranje sadržaja sastavljačkog originala. Izdavački radovi: kopiranje plave kopije za crtanje na papiru ili predložaka za graviranje slojeva na plastičnim listovima, crtanje ih graviranje sadržaja, lijepljenje naljepnica geogr. naziva i brojeva, izrađivanje makete odvajanja boja i makete maski za obojene plohe, kontroliranje i eventualno popravljanje iscrtanog ili izgraviranog linijskog sadržaja, izgrađivanje maske za ton mora i kopna, kopiranje posredne kopije i reprodukcijskog originala te unošenje geogr. naziva i brojeva u te originale; od reprodukcijskih se originala kopiraju matrice s kojih se vade otisci u bojama za kartografsku korekturu. Završna faza je tiražno umnožavanje karte. Sadržaj reprodukcijskih originala karte kopira se na metalne ploče fotomehanički. Obradom nakon ekspozicije dobivaju se matrice za tiskanje elemenata sadržaja odgovarajućom bojom. Za tiskanje se upotrebljavaju ofsetni strojevi kojima se tiska ofset-gumom (matrica s pravom slikom, ofset-guma s okrenutom slikom i najzad papir s pravom slikom). Nove pomorske karte HI JRM tiskane su u pet boja. – Nije točno poznata pojava prvih pom. karata. Najvjerojatnije su ih imali Feničani; uz →  peripluse postojale su i karte (oko ← 500). Prvi podaci 0 upotrebi karte na brodu potječu iz 1270 (franc. krstaški pohod na Tunis). U to se vrijeme već pojavljuju (Genova, Venezia) dovoljno točne karte tzv. → portulani (Pizanska karta, oko 1300; portulan Genovljanina Pietra Vescontea, 1311). U početku je prikazivano samo Sredozemno i Crno more, a kasnije evropske obale, z afrička obala i obale Amerike. U dr. pol. 17. st. portulane je zamijenila → Mercatorova karta; od tada se naglo razvija pom. kartografija. Prva detaljna karta velikog prostranstva zasnovana na izmjeri i matematskoj osnovi (poprečna cilindrična projekcija) bila je Carte de France iz 1784 (1 : 86 400; 182 Usta; autor Francuz César-François de Thury Cassini). Do kraja I svj. rata p.k. bile su jednobojne, tiskane u bakrotisku. Izumom ofset tiska omogućen je višebojni tisak karte (karta je dobila reljefni izgled) što je posebno značajno za sigurnost broda u plovidbi.