ekvatorske morske struje

ekvatorske morske struje, postojane oceanske struje u području toplinskog ekvatora (→ svjetsko more). E. povratna m. s. ili E. protustruja, struja općeg smjera E, između Sjeverne i Južne ekvatorske struje (→ morska struja). U Atlantskom oceanu ugl. se poklapa s područjem ekvatorskih tišina, teče ljeti (s hemisfera), a samo u i dijelu oceana zimi kao Gvinejska struja. U Tihom oceanu teče od otoka Mindanaa do Panamskog zaljeva, između 3° Ν i 10° N, u širini 100 ··· 300 M, brzinom 2,5 ··· 3,3 čv; i od Filipina spaja se s j krakom Sjeverne ekvatorske struje. U Indijskom oceanu teče j od ekvatora, između monsunske struje i Južne e. s.; ljeti se poklapa sa strujom SW monsuna. Južna e. m. s., struja općeg smjera W; teče južnije od toplinskog ekvatora, pod utjecajem je SE pasata. U Atlantskom oceanu teče između 5° Ν i 5° S, od z afr. obale (Gvinejski zaljev) nastavak je Benguelske struje prema Južnoj Americi; kod rta São Roquea veći ogranak prelazi u Gvajansku struju, a manji u Brazilsku struju; brzina 0,5 ··· 1,8 čv, temperatura površinske vode u januaru 27 ··· 28 °C, u junu 22 ··· 27 °C; slanost 34,5 ··· 37‰, jako utječe na povećanje toplinskog kapaciteta s Atlantskog oceana. U Indijskom oceanu pod utjecajem je monsunâ, teče od z austral. obale prema Africi; jedan ogranak od i madagaskarske obale ljeti prelazi u Somalsku struju, a zimi uz tanzanijsku obalu u Ekvatorsku povratnu struju; drugi ogranak prelazi u Mozambičku struju, a treći u Madagaskarsku; brzina struje 1,2 ··· 2,3 čv, temp. u januaru 26 ··· 29 °C, u junu 22 ··· 25 °C; slanost 34 ··· 35‰. U Tihom oceanu teče između 5° N i 2° S od z obale Južne Amerike (Galápagosko otočje) prema si obali Nove Gvineje; zimi ulazi u Ekvatorsku povratnu struju; ljeti od otoka Halmahere skreće prema S i zajedno s Mindanaoskom strujom ulazi u Ekvatorsku povratnu struju; brzina 0,5 ··· 4 čv, temp. u januaru 26 ··· 28 °C, u junu 22 ··· 28 °C; slanost 34,5 ··· 36‰. Sjeverna e. m. s., struja općeg smjera W; teče sjevernije od toplinskog ekvatora, pod utjecajem je NE pasata. U Atlantskom oceanu teče od Kapverdskih otoka do Antila; dalje se nastavlja kao Antilska struja; brzina 0,5 ··· 2,9 čv; temp. u januaru 19 ··· 25 °C, u junu 24 ··· 28 °C; slanost 33 ··· 36‰ (→ Sjevernoatlantska struja). U Tihom oceanu teče od Californijske obale do Mindanaa, gdje jedan ogranak skreće u Mindanaosku struju, a drugi uz j celebesku obalu; brzina 0,2 ··· 1,3 čv; temp. u januaru 24 ··· 27 °C, u junu 28 ··· 29 °C; slanost 32 ··· 34‰. U Indijskom oceanu strujanje je pod utjecajem monsunâ; za NE monsuna gotovo je pravilno (kao i u drugim oceanima); nepravilno je u s dijelu za SW monsuna.