Vis
traži dalje ...Vis, otok u srednjodalmatinskoj otočnoj skupini; 90,3 km² (deseti jadranski otok), 4121 st. (1981). Od otoka Hvara i Paklenih (Paklinskih) otoka dijeli ga Viški kanal, a od Biševa Biševski kanal. Obale dobro razvedene; duljina obalne crte 76,6 km; koeficijent razvedenosti 2,28; na z strani je Komiški zaljev, a na s strani duboka uvala Viška luka (obalno pom. svjetlo na otočiću Hostu; 4 M). Uz ji obalu niz otočića i hridi. Najzapadniji rt Barjaci (pom. svjetlo na Malome Barjaku; 8 M), a najistočniji rt Stončica (pom. svjetionik; 18 M). Najviši vrh na otoku Hum (587 m). Gl. naselja i luke: Vis (1971 st.; 1981) i Komiža (1679 st.; 1981). Poljoprivreda (vinogradarstvo, povrtlarstvo); ribarstvo (oko otoka su bogata lovišta male plave ribe), industrija (preradba ribe); turizam. – Otok su naselili Iliri u ← 1. tisućljeću; od ← 4. st. grč. kolonija (Issa, prostrana luka), koja se osamostaljuje (← 3. st. do ← 47), osniva naseobine na Korčuli i kopnu (Trogir, Stobreč) i izravno se miješa u ilirsko-rim. sukob za Teute. Od srednjeg vijeka V. je naseljen Hrvatima; više puta mijenja gospodare; nakon mlet. vladavine (ulov i izvoz soljene srdele u Veneciju) otok je za Kontinentalne blokade bio jako uporište brit. mornarice (Britanci su 1811. u viškim vodama potukli franc. brodovlje). God. 1815. potpao je pod Austriju i otada dijeli sudbinu ostale j Hrvatske; u → Viškoj bitki je 1866. poražena tal. flota; 1870. narodnjaci su utemeljili prvo hrv. društvo Viški skup u Visu, 1886. dobili su višku i 1889. komišku općinu; potkraj stoljeća otočno gospodarstvo doživljuje polet (trgovina vinom konzerviranje ribe, parobrodarsko društvo); nakon tal. okupacije (1918-20) V. je ušao u sklop Kraljevine SHS. U NOR-u prva partiz. grupa na otoku formirana je krajem juna 1941; u partiz. jedinice upućeno više od 200 boraca. Nakon kapitulacije Italije formiran Viški partizanski bataljon i Viška flotila naoružanih brodova; od kraja 1943. V. je sjedište Oblasnog komiteta KPJ za Dalmaciju, 26. divizije, Štaba Mornarice NOVJ i IV POS-a. Odlukom Vrhovnog Štaba NOVJ i POJ (20. 1. 1944) da se otok brani, obranu otoka preuzela je 26. divizija i Mornarica NOVJ. U proljeće 1944. s V. su jedinice 26. divizije i Mornarice NOVJ izvele više des. prepada na Hvar, Korčulu, Mljet, Šoltu, Brač i Pelješac. Noću 7/8. 6. 1944. na Vis je došao maršal Jugoslavije Josip Broz Tito; V. postaje sjedište VŠ, NKOJ-a i CK KPJ, baza i centar za školovanje kadrova Mornarice NOVJ, baza 8. korpusa, osnovica des. operacija za konačno oslobođenje Dalmacije; 16. 6. 1944. na Visu je potpisan sporazum između Tita i Šubašića. Poslije odlaska Tita iz V., na otoku je do kraja 1944. bilo sjedište Štaba Mornarice NOVJ i IV POS-a, štaba 26. divizije te Oblasnog komiteta KPH i Oblasnog NOO za Dalmaciju. Otok V. dao je više od 1000 partizana (poginulo 222).
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.
Vis. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 30.10.2024. <https://pl.lzmk.hr/clanak/vis-otok>.