Vanuatu

Vanuatu, država u jz dijelu Tihog oceana, 248 M si od Nove Kaledonije, 620 M z od Fidžija i 1200 M si od Brisbanea (Australija); 14 763 km²; 150 000 st. (1989). Stanovnici su Melanezijci (Vanuatuanci i dr.), Polinezijci, Mikronezijci te Evropljani; porast st. 3,2% (1982-87). Gl. grad Port Vila (Vila, Fila; 15 100 st., 1987) na otoku Efateu. Službeni jezici bislamski i engleski, govori se i francuski. Novčana jedinica vatu (1 VUV = 100 centimesa). Društveni bruto-proizvod 880 $/st. (1985). Vanuatu se sastoji od oko 80 otoka i od Novih Hebrida, otočja koje se u smjeru N–S proteže oko 900 km; veći otoci: Espíritu Santo (Marína; 5000 km²), Malekula (Mallicolo; 2539 km²), Eromanga (Erromango; 1113 km²), Efate (Vaté; 1094 km²), Ambrim (Ambrym; 644 km²), Epi (637 km²), Tana (Tanna), Maewo (Aurora), Pentecost (Paga), Aoba (Oba), Paama, Aneityum (Anatom); u s dijelu otočja nalaze se manje otočne skupine: Torresovi otoci (132 km²; otoci: Santa María, Vanua Lava, Ureparapara, Vatganai, Mota, Saddle). Otoci su vulkanskog podrijetla (aktivni vulkani na Tani, Ambrima i Lopeviju), brdoviti (do 1888 m). Obala je duga 2528 km. Trop. klima; sr. god. temp. oko 25 °C; oborine: od 2300 mm u j dijelu otočja, do 3800 mm u s dijelu. Od maja do oktobra pušu ji pasati; česti su trop. cikloni (novembar–mart). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 76,8% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 4,2%, u uslužnim djelatnostima 19% st. Uzgaja se kokosova palma, kakaovac, banana, kava. Šumarstvo (1984): 38 000 m³ drva. Stočarstvo (1985): najviše goveda (100 000) i svinja (71 000). Ribarstvo (1984): 2920 t mor. organizama (tuna, bonito); gl. ribar, luka Santo (Luganville) na otoku Espíritu Santo. Ležišta manganske rude na otoku Efateu. Prehr. (hladnjače i preradba ribe, klaonice) industrija ne zadovoljava ni domaće potrebe. Gl. izvozni proizvodi: kopra (29,2%), kakao (12,9%), meso (8,6%), drvo (4,2%); reeksport ribe. Vrijednost izvoza (1986): 14 mil. $ (Belgija-Luksemburg 34%, Francuska 27%, Nizozemska 25%, Nova Kaledonija 6%). Vrijednost uvoza (1986): 57 mil. $ (Australija 39%, Fidži 17%, Japan 13%, Francuska 10%, Novi Zeland 8%, Španjolska 6%). Prometna mreža: 1062 km ceste (asfaltirano 4%). Međunar. aerodromi Bauerfield (Efate) i Pekoa (Espíritu Santo); na svim većim otocima manji aerodromi (oko 20). Gl. luka Port Vila; Santo. Ukupan lučki promet oko 115 000 t. Trgovačka flota (1986): 47 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 164 953 brt ili 466 817 m³; struktura: 1 tanker za naftu (25 780 brt) i 1 za kemikalije (2999 brt), 4 BC-broda (76 599 brt), 11 brodova za opći teret (49 147 brt), 6 ribar, brodova (3646 brt), 2 FP-broda (322 brt), 10 opskrbnih brodova (2150 brt), 10 tegljača (3611 brt), 1 brod za stoku (552 brt) i 1 netrg. brod (147 brt). Vojnopom. snage u začetku (1 p. č. ; 1986). – Nove Hebride otkrio je 1606. P. F. de Queirós; istražio ih je i dao im ime J. Cook 1774. Od 1906. brit.-franc. kondominij i od 1980. nezavisna država. Član Pokreta nesvrstanih zemalja.