Sicilija

Sicilija (Sicilia), najveći otok u Sredozemnom moru (Italija); od Apeninskog poluotoka dijeli ga Mesinski, a od s afr. obale Sicilski (Tuniski) prolaz; 25 426,2 km²; 5 051 493 st. (1981); duljina obalne crte oko 1500 km. Najviši vrh Etna (3263 m, aktivni vulkan); s obala ugl. strma, ji, j i z položita. Najveći zaljevi: Milazzanski, Pattijski, Terminijski, Palermski i Castellammarski (na s obali), Gelski, Catanijski i Notski na i obali. Klima sredozemna: prosječna januarska temp. 11 ··· 12 °C, julska 24 ··· ··· 26 °C; god. oborine: 400 mm uz obalu do 1300 mm u unutrašnjosti. Gl. rijeka Simeto. Priobalje je gušće naseljeno od unutrašnjosti; gl. gradovi: Palermo, Catania, Messina, Siracusa, Trapani, Ragusa, Caltanisseta, Agrigento. Poljoprivreda: pšenica, vinova loza, agrumi, masline. Razvijena je petrokemija (Augusta, Siracusa, Gela, Ragusa, Milazzo), tekstilna, prehr. i metalna industrija, brodogradnja (Palermo). Turizam (na j i ji obali). Gl. naftna luka Augusta, a putnička Palermo; ostale veće luke: Gela, Milazzo, Siracusa, Porto, Empedocle i Messina. Gl. aerodromi: Palermo, Catania i Trapani. – Die kretskoga pom. carstva; razvijeno grč. kolonizacijsko područje (od ← 8. st.; → Siracusa) koje je napadala Kartaga i zauzeo Rim (← 241); u srednjem vijeku osvajale su je različite sredozemne sile (Bizant, Arapi, Normani); dio Kraljevine Obiju Sicilija; priključena Italiji 1861. U II svj. ratu savezn. desant na ji obalu Sicilije (10. 7. 1943); zapovjednik general Alexander; snage: 8. brit. armija (250 000 vojnika – general Montgomery) i 7. amer. armija (228 000 vojnika – general Patton), 800 tenkova, 1800 topova te pom. i zračne snage. Tal.-njem. snage: 300 000 vojnika, 400 tenkova, 1500 topova i 1000 av. pod zapovjedništvom tal. generala Guzzonija. Tal.-njem. snage povukle su se poslije 38 dana. Poginulo, ranjeno i nestalo oko 37 000 savezničkih i oko 167 000 njem.-tal. vojnika. Saveznici su produžili ofenzivu na tal. kopno. Nakon Mussolinijeva pada (25. 7.) započeli su tajni pregovori o miru sa Saveznicima. Operacija na S. smatra se jednom od najvećih i najznačajnijih operacija II svj. rata; prvi put su uspješno upotrijebljena suvremena des. sredstva (des. br. za tenkove i amfibijska vozila). Iskustva su bila značajna za desant u Normandiji.