Salvador

Salvador, država u Srednjoj Americi s izlazom na Tihi ocean; 21 393 km²; 5 548 000 st. (1989). Stanovnici su mestici (93,7%), Indijanci (5,3%), bijelci (1%); porast st. 2,4% (1981-86). Gl. grad San Salvador (459 902 st., 1985). Službeni jezik španjolski. Novčana jedinica salvadorski colon (1 SVC = 100 centavosa). Društveni bruto-proizvod 710 $/st. (1985). Najveći dio Salvadora zauzimaju ravnjaci (400 ··· 1200 m) koje sa s i j obrubljuju visoki planinski lanci s kupama ugaslih vulkana (Santa Ana, 2382 m). Uz obalu Tihog oceana, j od visočja, pruža se prostrana primor. nizina s niskom nerazvedenom obalom (duga 307 km); Fonsečki zaljev u j dijelu. Veće su rijeke (Lempa, San Miguel) plovne u donjem toku; od mnogobrojnih kraterskih jezera najveće je Ilopango. Trop. klima u nizini, umjerena na ravnjacima i visokim planinama. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 40% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 20,8%, a u uslužnim djelatnostima 39,2%. Uzgaja se kava, pamuk, kukuruz, riža, grah, sorgum, manioka, šećerna trska, banana, agrumi, ananas, duhan i dr. Šumarstvo (1984): 4,6 mil. m³; značajna je i proizvodnja peruanskog balzama. Stočarstvo (1984): najviše goveda (0,9 mil.) i svinja (0,4 mil.). Ribarstvo (1984): 12 189 t mor. organizama. Rudarstvo je nerazvijeno (ispire se nešto zlata i srebra); proizvodnja mor. soli (oko 26 000 t). Razvijenije su prehr., tekstilna, kern, (petrokem., farmaceutska), kožna i drvna industrija. Gl. izvozni proizvodi: kava (62%), kem. proizvodi (6%), šećer (4%), pamuk (3%), rakovi (3%). Vrijednost izvoza (1985): 676 mil. $ (SAD 37%, SR Njemačka 22%, Japan 5%, Kostarika 4%, Gvatemala 1%). Vrijednost uvoza (1985): 961 mil. $ (SAD 33%, Gvatemala 19%, Meksiko 10%, Venezuela 7%). Prometna mreža: 12 149 km ceste (asfaltirano 14%; Panamerička auto-cesta duga je 625 km), 602 km željezničke pruge i 990 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodrom (Cuscatlan). Gl. luke: Acajutla, La Union (Cutuco) i La Libertad. Ukupan lučki promet (1984): oko 1,9 mil. t; ukrcaj 0,4 mil. t, iskrcaj 1,5 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 12 ribar, brodova (3514 brt) i 2 tegljača (305 brt). Vojnopom. snagama upravlja zapovjednik; oko 300 ljudi; 4 p. č. (1987). – Nakon oslobođenja od Španjolske (1821) S. je do 1839. bio u sastavu Meksičkog Carstva i Srednjoameričke Federacije. Kasniji razvitak obilježuju vojni udari i vladavine hunta, gospodarske teškoće, duboke klasne razlike na selu, nezaposlenost, štrajkovi, nemiri i otpor režimu.