Marseille

Marseille (43°18' Ν; 05°22' E), luka i grad (874 436 st., 1982; šire područje 1 110 511 st., 1982) na obali Lionskog zaljeva (Sredozemno more, Francuska); leži i od ušća Rhône, u dijelu zaljeva koji se ne zamuljuje; sastoji se od bazena; Marseille-Vieux Port, Étang de Berre, Port de Bouc, Lavéra, Port St. Louis du Rhone i predluke; luka je kanalom (56 km) spojena s pristaništem Arlesom na Rhôni (naftni terminal). Više od 100 vezova za brodove svih kategorija; preko 20 vezova za kontejnerske i ro-ro brodove; dubina do 12 m; 7 suhih dokova, skladišta (427 000 m²), hladnjače, 2 žitna silosa; dizalice (do 150 t). Između M. i ušća Rhône (veza kanalskim tunelom) leže naftne luke Lavéra, La Mède i Berre; velike rafinerije nafte. Superluka Fos (akvatorij 75 000 000 m²) u sastavu marseilleske luke; 5 km dug pristupni kanal dubok 23,5 m za brodove do 250 000 dwt. Uvozi se nafta (oko 90% uvoza), rude, ugljen, žitarice, fosfati, stoka, banane, pamuk, arahidi, kava, kakao, riža; izvozi se vino, građevinski materijal, šećer, industr. roba, kemikalije. God. lučki promet oko 90 mil. t. Aerodrom Marignane. – Osn. u ← 6. st. kao grč. kolonija Massalia (lat. Massilia); razvio se u jako lučko središte: ← 49. zauzeo ga je Cezar; od 1481. francuski. Luka oživljuje za križarskih ratova i 16-17. st. Po dobrovoljcima iz M. 1792. franc. revolucionarna pjesma i poslije himna prozvana je Marseljezom; 1871. proglašena kratkotrajna komuna; 1879. u M. je osn. Stranka socijalističkih radnika Francuske, a 1921. održan I kongres KPF; 1934. u M. je izvršen atentat na Aleksandra I Karađorđevića.