Madagaskar

Madagaskar, otok i država uz ji afričku obalu (Indijski ocean); 587 041 km²; 11 148 000 st. (1989): Malgasi ili Madagaskara (mješanci Malajaca i Bantu-Crnaca; 98,8%), Francuzi, doseljenici s Komorskih otoka, Indijci i Kinezi; porast st. 2,8% (1980-85). Gl. grad Antananarivo (Tananarive; 662 600 st., 1985). Službeni su jezici malgaški i francuski. Novčana jedinica malgaški franak (1 MGF = 100 centima). Društveni bruto-proizvod 290 $/st. (1983). M. je po veličini četvrti otok na svijetu (dug je 1580 km, širok do 580 km). Od afričkog je kopna odvojen Mozambičkim kanalom. Središnjim dijelom otoka meridionalno se pruža mlado nabrano gorje raščlanjeno u nekoliko planinskih masiva (Tsaratanana, 2876 m; Ankàratra, 2643 m). Gorje se na i strmo ruši prema uskoj obalnoj ravnici, a na z postupno spušta prema širokom primorju uz Mozambički kanal. Obala, duga 4628 km, ugl. je nerazvedena; izuzetak je njezin z i sz dio; veći zaljevi: Ambarski, Ramanetački, Ampasindavski, Narindski, Mahajampski, Bombetočki, Antongilski; veći priobalni otoci: Sainte-Marie (Boraha), Bć, Mitsio, Radama, Lava. Riječna je mreža osobito gusta u z dijelu otoka; gl. su rijeke (Sofia, Betsiboka, Mangoky) plovne u donjem toku (do 150 km uzvodno od ušća). Veća jezera: Alaotra, Kinkony. Trop. klima; sr. zimska (juli) temperatura 20,4 ··· 25,1 °C na obali, 15 °C u unutrašnjosti, ljetna (januar) 26,4 ··· 27,6 °C, odn. 21 °C; sjeverni dio otoka topliji je od južnog dijela. Oborine su najveće na i obali: 3500 ··· 5000 mm; na unutrašnjem visočju 1200 ··· 1600 mm, u z i s dijelu 500 ··· 1000 mm, u jz i j dijelu 250 ··· 350 mm; kišni je period od decembra do aprila. U poljoprivredi, stočarstvu i ribarstvu zaposleno je 75% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 12%, u uslužnim djelatnostima 13% st. Uzgaja se riža, manioka, arahidi, batata, kukuruz, kava, banane, agrumi, ananas, evr. voće, šećerna trska, kakaovac, kokosova i uljna palma, vinova loza, duhan, pamuk, kenaf, rafija; M. je poznat po uzgoju vanilije (80% svj. proizvodnje), klinčića, papra, đumbira, yang-yanga, lemongrasa (mirisno ulje). Šumarstvo: oko 6,3 mil. m³ drva godišnje (ebanovina, mahagonij, palisandar). Stočarstvo (1983): najviše goveda (10,3 mil.). Ribarstvo (1983): 54 500 t godišnje, od čega oko 80% slatkovodne ribe. Ležišta grafita, kromne rude, zlata, ilmenita, tinjca, dragog kamenja (beril, cirkon, turmalin, ametist, granat); dobivanje mor. soli. Prehr., tekstilna, duhanska, cementna i petrokem. (rafinerije nafte) industrija; proizvodnja sapuna, bicikla, radio i TV aparata. Gl. izvozni proizvodi: kava (30%), klinčići i klinčićevo ulje (24%), vanilija (15%), naftni derivati (4%), šećer (1%). Vrijednost izvoza (1984): 332 mil. $ (Francuska 25%, SAD 16%, SR Njemačka 10%, Japan 7%, Italija 2%, Réunion 2%). Vrijednost uvoza (1984): 367 mil. $ (Francuska 34%, SR Njemačka 6%, Japan 6%, SAD 6%, Italija 4%). Prometna mreža: 1036 km željezničke pruge (od čega 884 km uskotračne); 15 615km ceste (asfaltirano 30%); 1170 km unutrašnjih plovnih putova; duž i obale vodi plovni kanal Toamasina–Farafangana (700 km). Međunar. aerodrom Antananarivo (Ivato). Gl. luke: Toamasina (Tamatave), Mahajanga (Majunga) i Antisiranana (Diégo-Suarez). Ukupan lučki promet (1984): oko 1,5 mil. t; ukrcaj 0,4 mil. t, iskrcaj 1,1 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 71 brod (veći od 100 brt) s ukupno 73 715 brt ili 208 613 m³; struktura: 5 tankera za naftu (8863 brt), 22 broda za opći teret (55 016 brt), 3 putničko-teretna broda (711 brt), 36 ribarskih brodova (5746 brt), 2 FP-broda (2206 brt), 1 tegljač (242 brt) i 2 netrg. broda (931 brt). Ratnom mornaricom upravlja ministar obrane; oko 600 ljudi. Flota (1986): 6 p. č., 6 des. plovila, 1 š. br. Vojnopom. baze: Antisiranana, Tamatave, Majunga, Tulear, Nossi Bé, Fort Dauphin i Manakara. – Pučanstvo indonezijskog i afr. podrijetla, islamizirano je u srednjem vijeku; na otoku se razvilo nekoliko država, koje su se uspješno oduprle evr. kolonizaciji. U prvoj pol. 19. st. Otok je sjedinjen; nakon rata Francuska ga je 1885. proglasila svojim protektoratom i 1896. kolonijom; nakon ustanka 1947-48, više godina polit, i policijske represije te referenduma 1958. proglašena je autonomna republika i 1960. nezavisnost. Prema Ustavu i Povelji socijalističke revolucije (1975) u zemlji se izgrađuje socijalizam primjeren domaćim prilikama. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.