Japan

Japan, otočna država u i dijelu Azije, između Tihog oceana na ji i Japanskog mora na sz; 377 708 km²; 123 231 000 st. (1989), ugl. Japanaca, zatim Korejaca i Kineza; priraštaj st. 0,6% (1980-85). Glavni grad Tokyo (8 379 385 st., šire područje 11 893 000 st., 1986). Službeni jezik japanski. Novčana jedinica yen (I JPY = 100 sena = 1000 rina). Društveni bruto-proizvod 10 120 $/st. (1984). J. se sastoji od 4 velika (Hokkaido, Honshū, Shikoku i Kyūshū) i mnogobrojnih manjih otoka svrstanih u nekoliko otočnih skupina (najpoznatija Ryukyu). Japansko se otočje pruža u smjeru N–S na duljini od 3770 km. Brdovito je 80% površine (lanci Japanskih Alpa pružaju se na sva četiri gl. otoka). Mnogobrojni vulkani (54 aktivna i 165 ugasla; najpoznatiji Fuji, 3776 m) u vezi su s još živim nabiranjem planina (potresi, cunamiji). Razvedena obala (duga 12 075 km) s mnogobrojnim prirodnim lukama (oko 1400); u moru i pred i obalom J. dubokomorske brazde: Tuscarorska, Ramapoanska, Ryukyuanska. Gl. rijeke: Shinano (duga 368 km, Honshū) i Ishiraki (Hokkaido). Od mnogobrojnih jezera (većina u kraterima ugaslih vulkana) najveće je Biva (675 km²). Na klimu J. utječe meridionalna izduženost, NW i SE monsuni i mor. struje (hladna Oyashijska i topla Kuroshijska). U s dijelu otočja (Hokkaido, s Honshū) hladna, u j dijelu topla klima; sr. zimska (januar) temp, od – 4,2 °C (Hokkaido) do 9,6 °C (Kyūshū); sr. ljetna (juli) temp. 17,0 ··· 28,4 °C; za ljetnih i zimskih monsuna obilne oborine; ljeti su česti tajfuni. U poljoprivredi je zaposleno 9,5% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 33,5%, u uslužnim djelatnostima 57% st. Uzgaja se riža, krumpir, slatki krumpir, šećerna repa i trska, evr. voće, povrće, arahidi, pšenica, ječam, banana, ananas, agrumi, čaj, duhan, lan, juta, cvijeće. Šumarstvo (1982): 32,8 mil. m³ drva. Stočarstvo (1983): najviše svinja (10 mil.) i goveda (4 mil.). Ribarstvo (1982): 10 775 131 t mor. organizama (japanska srdela, skuša, aljaska kolja, tuna, inćun, oslić, bakalar, sled, iverak; 1. u svijetu prema ulovu i potrošnji ribe), rakova i školjaka te 929 t kitova (1982/83); vade se i uzgajaju biserne školjke te škampi. Najviše se lovi na Tihom oceanu (95% ulova). Ležišta ugljena, željezne, bakrene, olovne, cinčane, kositrene rude, zlata, srebra, sumpora, zemnog plina i nafte ne zadovoljavaju domaće potrebe. J. je jedna od vodećih industr. država svijeta. Razvijena je brodogradnja (9 502 831 t brodova ili 52,3% svj. proizvodnje 1985), industrija motornih vozila (1. u svijetu), preciznih i optičkih instrumenata i aparata, strojeva, elektron, elemenata, računala, fotografskih aparata, satova, bijele tehnike, igračaka, kemijskih i petrokemijskih proizvoda, drva i papira, tekstila, prehrambenih proizvoda; crna i obojena metalurgija. Gl. izvozni proizvodi: motorna vozila (17,8%), željezo i čelik (8,7%), kasetofoni (4,5%), brodovi (4,1%), znanstveni i optički instrumenti (3,7%), kompjutori (3,5%). Vrijednost izvoza (1984): 169 700 mil. $ (SAD 29%, Saudijska Arabija 4%, Republika Koreja 4%, SR Njemačka 4%). Vrijednost uvoza (1984): 136 176 mil. $ (SAD 19%, Saudijska Arabija 12%, Indonezija 8%, Ujedinjeni Arapski Emirati 6%, Australija 5%). Turizam (1983): 2 mil. turista (prihod 825 mil. $). Prometna mreža: 28 889 km željezničke pruge (8414 km elektrificirano), 1 115 148 km cesta (7600 km automobilskih cesta) i 1770 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodromi: Tokyo (Narita), Osaka, Fukuoka, Sapporo. Gl. luke: Yokohama, Kobe, Chiba, Nagoya, Osaka, Moji, Otaru. Ukupan lučki promet (1984): 635 mil. t; ukrcaj 84 mil. t, iskrcaj 551 mil. t tereta. Trgovačka flota: (1986): 10 011 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 38 487 773 brt ili 108 920 970 m³; struktura: 1220 tankera za naftu (12 116 867 brt), 68 za naftu i kemikalije (247 763 brt), 353 za kemikalije (185 960 brt) i 50 tankera za različite tekućine (33 003 brt), 224 LNG i LPG-broda (1 478 062 brt), 18 OB-brodova (1 593 050 brt), 313 BC-brodova (12 301 709 brt), 2481 brod za opći teret (3 906 368 brt), 5 putničko-teretnih brodova (4906 brt), 64 kontejnerska broda (1 831 466 brt), 125 brodova za cestovna vozila (1 967 173 brt), 146 brodova za preradbu ribe (202 179 brt), 2682 ribarska broda (877 972 brt), 602 FP-broda (1 067 021 brt), 70 opskrbnih brodova (29 841 brt), 813 tegljača (189 421 brt), 17 jaružala (24 832 brt), 27 istraživačkih brodova (34 291 brt) i 733 netrgovačka broda (395 889 brt). Ratnom mornaricom upravlja načelnik admiralštaba; ukupno oko 45 500 ljudi; flota (1986): 14 podm. (3 u gradnji), 33 raz. (11), 18 fr., 5 t. č., 1 p. br., 9 p. č., 32 m-1. (2), 8 des. br. i 115 dr. brodova; mom. avijacija: oko 300 letjelica. Vojnopom. baze: Yokosuka, Kure, Sasebo, Maizuru i Ominato. – U starojap. državi mornarica se povremeno spominje od ← 1. do 16. st. Slabljenjem apsolutne monarhije jača plemstvo i vrhovni vojskovođa šogun iz različitih rodova (1185. pom. pobjeda roda Minamoto nad rodom Taira). Zbog djelovanja jap. pirata, kinesko-korejska flota napala je J. 1419. i 1531; potkraj 16. st. J. je dvaput pokušao zauzeti Koreju; u 16. st. do J. dopiru Portugalci. Za šogunata roda Tokugawa (1603-1868) centralizirana je država, protjerani stranci, iskorijenjeno kršćanstvo, J. izoliran od svijeta (zabranjena izgradnja velikih brodova) do 1853. kada amer. eskadra prekida izolaciju; otada J. prihvaća tekovine zapadnoevr. civilizacije i tehnike; izgradnja trg. i rat. mornarice. Pobjedom na kopnu i moru nad Kinom 1894-95. stekao je Taiwan i Peskadore, a pobjedom nad Rusijom (1904-05; pom. bitka kod Tsushime) j Sahalin i protektorat nad Korejom, koju je 1910. anektirao. U I svj. ratu na strani Antante, učvršćuje se u Kini i na Marshallovim otocima, Karolinima i Marijanima. Na Washingtonskoj konferenciji 1921-22. V. Britanija i SAD nametnule su mu status treće pom. sile; 1931-32. zaposjeda Mandžuriju i 1937. napada Kinu; 1936. ulazi u Antikominternski pakt s Njemačkom i 1940. u Trojni pakt. U II svj. ratu, osvajanjem ji Azije, pokušava osnovati pacifičko carstvo; kapitulirao 1945. i izgubio sva područja stečena u posljednjih 80 godina; provedene mnoge unutrašnje promjene; postao jedna od vodećih industrijskih zemalja.