Indonezija

Indonezija, država u ji Aziji, između Tihog i Indijskog oceana te azij. i austral. kontinenta; 1 919 443 km²; 187 726 000 st. (1989), ugl. Indonezijaca (Javanci, Madurci, Sundi) te Kineza i Arapa; porast st. 2,1% (1980-85). Gl. grad Djakarta (Jakarta, 7 800 000 st., 1985). Službeni jezik bahasa; govori se više od 60 različitih malajskih jezika. Novčana jedinica indonezijska rupija (1 IDR = 100 sena). Društveni bruto-proizvod 560 $/st. (1983). I. čini oko 13 700 otoka Malajskog arhipelaga: Veliki i Mali Sundski otoci, z dio Nove Gvineje (Irian Jaya) i mnogobrojni mali otoci. Glavni otoci Java i Madura (132 187 km²), Sumatra (473 606 km²), Borneo (Kalimantan; 539 460 km²) i Sulawesi (Celebes; 189 216 km²) zapremaju 70% ukupne površine s 92% ukupnog stanovništva Indonezije. Reljef je nastao nabiranjem i vulkanskom djelatnošću (od oko 300 vulkana 50 je aktivnih). Planinski se lanci pružaju u tri otočna luka : z luk ide otocima uza z obalu Sumatre, srednji se pruža od Sumatre preko Jave do Floresa, a i luk od otoka Bangke i Belitunga preko Bornea do Taiwana. Java, Sumatra i Borneo nalaze se na azij. epikontinentalnom šelfu, a Moluci i Nova Gvineja na šelfu Sahelu. Razvedena otočna obala duga je 54 716 km (2. u svijetu). Poznatija međuotočna mora: Javansko, Celebesko, Bandsko, Savusko, Timorsko, Molučko, Ceramsko; od dubokomor. brazda ističe se Javanska (7450 m). Na svim velikim otocima gusta riječna mreža: Kapuas, Barito i Rajang na Borneu, Hari, Inderagiri i Musi na Sumatri, Mamberamo i Digoel na Novoj Gvineji. Ekvatorska klima monsunskih karakteristika; sr. god. temp. 26 ··· 27 °C; god. oborine: 2200 ··· 3800 mm; suho razdoblje (juni–septembar) za SE monsuna, kišno (oktobar–april) za NW monsuna. U poljoprivredi (1980) zaposleno 55,5% st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 12,4%, u uslužnim djelatnostima 32,1% st. Uzgaja se riža, manioka, kukuruz, slatki krumpir, šećerna trska, kokosova i uljna palma, soja, banana, ananas, agrumi, kakaovac, čaj, duhan. Šumarstvo (1982): 128,4 mil. m³ drva (tikovina, ebanovina, sandalovina, sagu, bambus); proizvodnja kaučuka (l mil. t, 1983; 2. u svijetu). Stočarstvo (1983): najviše se uzgaja koza (7,9 mil.), goveda (6,6 mil.), ovaca (4,3 mil.) i svinja (3,6 mil.). Ribarstvo (1982): 2 020 000 t ribe, rakova i školjaka (75% morski organizmi). Ležišta nafte (60 mil. t, 1985) i zemnog plina (30 050 mil. m³, 1984), nikaljne, kositrene i bakrene rude, ugljena, zlata, srebra, dijamanata. Kem. i petrokem., automobilska, drvna, tekstilna, cementna, duhanska i prehr. industrija; obojena metalurgija; proizvodnja radio-aparata, gume i keramike. Gl. izvozni proizvodi: nafta (53%), zemni plin (13%), drvo (8%), hrana (6%), naftni derivati (5%), kaučuk (5%). Vrijednost izvoza (1984): 21 903 mil. $ (Japan 46%, SAD 20%, Singapur 15%). Vrijednost uvoza (1984): 13 882 mil. $ (Japan 23%, Singapur 21%, SAD 15%). Turizam (638 900 turista, 1983; prihod 440 mil. $). Prometna mreža: 6947 km željezničkih pruga (otoci: Java, Madura, Sumatra), 134 000 km cesta (26 000 km asfaltirano) i 21 579 km unutrašnjih plovnih putova. Gl. aerodromi: Djakarta (Halim i Kermayoran), Medan, Denpasar. Gl. luke: Tandjung Priok (luka Djakarte), Tandjung Perak (luka Surabaye), Semarang, Padang. Ukupan godišnji lučki promet (1984): oko 107 mil. t; ukrcaj 84 mil. t, iskrcaj 23 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 1707 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 2 085 635 brt ili 5 902 347 m³; struktura: 193 tankera za naftu (603 394 brt), 2 za naftu i kemikalije (13 833 brt), 3 za kemikalije (2442 brt) i 7 tankera za različite tekućine (16 894 brt), 7 LNG i LPG-brodova (9104 brt), 11 BC-brodova (128 832 brt), 735 brodova za generalni (opći) teret (900 675 brt), 13 putničko-teretnih brodova (20 900 brt), 4 kontejnerska broda (59 648 brt), 2 broda za cestovna vozila (1617 brt), 5 brodova za preradbu ribe (1510 brt), 229 ribar. brodova (49 149 brt), 77 FP-brodova (98 300 brt), 39 raznih opskrbnih brodova (20 231 brt), 278 tegljača (68 963 brt), 21 jaružalo (54 571 brt), 7 istraživačkih brodova (5650 brt) i 74 netrg. broda (29 922 brt). Ratnom mornaricom upravlja načelnik admiralštaba; oko 38 500 ljudi; flota (1986): 2 podm., 10 fr. (2 u gradnji), 15 p. br., 4 r. č., 2 top. (2), 2 t. č., 8 p. č., 2 m-1. (2), 15 des. sredstava; morn. zrakoplovstvo: oko 80 zrakoplova (oko 1000 ljudi); morn. pješadija: oko 5000 ljudi. Vojnopom. baze: Gorontalo, Djakarta, Surabaya, Sabang, Koanda, Makassar, Balikpapan, Byak, Padang, Tangung, Pinang, Manado, Teluk Ratai. – Na indonez. otocima nicale su lokalne države (na Sumatri od 7. st. Sri Vijaya, na Javi Kediri i Majapahit, koja je u 14. st. zavladala cijelim arhipelagom), a nakon prodora islama postupno su ih zamijenile islamske države. Evr. penetracija – koju su u 16. st. inicirali Portugalci i Španjolci – završila je uspjehom Nizozemaca (1602. potukli su španj.-port. flotu). Nakon raspuštanja niz. Istočnoindijskoga društva (1798), indonez. je područje došlo pod vlast niz. države (definitivno 1816). U 20. st., poslije više ustanaka, jača oslobodilački pokret (Islamski savez, KPI koja je znatno sudjelovala u ustanku 1926-27. i Nacionalna stranka Ahmeda Sukarna). God. 1942. I. su u des. operacijama okupirali Japanci, a u bitki u Javanskom moru (27. 2) gotovo su potpuno uništene savezn. pom. snage; oslobođena je savezn. desantima 1945. Nakon rata s Nizozemskom (1945-49) I. je sporazumom pripao cijeli niz. kolonijalni posjed, osim Zapadnog Irijana (z Nova Gvineja) koji je stekla 1963, a do 1956. ostala je s Nizozemskom u personalnoj uniji. Zbog Sarawaka i Sabaha I. se 1963-66. sukobila s Malezijom. Nakon neuspjela vojnog udara 1965. protuudarom su na vlast došli generali Nasution i Suharto (u represalijama protiv komunista i njihovih simpatizera pobijeno je nekoliko stotina tisuća ljudi; Sukarnu je sužena vlast i 1967. oduzeto naslovno predsjedništvo Republike). God. 1975. pripojen je port. Okusi Ambeno i 1976. Istočni Timor. Član Pokreta nesvrstanih zemalja.