Danska

Danska, država u s Evropi; obuhvaća poluotok Jylland i oko 490 otoka (najveći Sjælland, Fyn, Lolland, Falster, Langeland, Møn, Bornholm); 43 076 km² (bez otoka Grenlanda i Færøernskog otočja); 5 074 000 st. (1989), ugl. Danaca (98,8%); porast st. –0,1% (1980-85). Glavni grad København (šire gradsko područje ima 1 351 999 st., 1986). Službeni jezik danski. Novčana jedinica jest danska kruna (1 DKK = 100 ore). Društveni bruto-proizvod 11 680 $/st. (1983). D. je valovita ravnica s niskim izdvojenim brežuljcima (Ejer Bavnehøj, 173 m). U reljefu prevladavaju pleistocenski glaci jalni oblici (morene, dine, fjordovi). Obala duga 3379 km; osobito je razvedena u i dijelu (fjordovi prodiru duboko u kopno, pred obalom mnogobrojni otoci); uz nisku z obalu pružaju se dine, iza njih lagune, a u plitkom moru pješčani prudovi. Rijeke (Guden, Storå, Skern) nepodesne za plovidbu. Oceanska klima; zimi (januar) – 1,8 °C, ljeti (juli) 15,6 °C; oborine 700 ··· 900 mm godišnje; z dio obale izložen vlažnom oceanskom vjetru. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 7,3% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 27,4%, u uslužnim djelatnostima 65,3% st. Uzgaja se ječam, pšenica, raž, zob, krumpir, šećerna repa i dr. Šumarstvo (1983): 2,9 mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše svinja (8,7 mil.) i goveda (2,7 mil.). Ribarstvo (1983): 1 862 130 t ugl. mor. ribe (pješčana jegulja, sleđica, bakalar, list, moruna, atlantski sleđ, pišmolj, kolja i dr.); gl. ribar. luke: Esbjerg, Skagen, Als, Hirtshals, Thyborøn, Hanstholm, Frederikshavn. Rudarstvo: ležišta nafte (Sjeverno more; 2,8 mil. t, 1985), zemnog plina, vapnenca i kaolina. Brodogradnja: København, Helsingør, Odense, Ålborg (457 596 brt, 1985), industrija brod. dizelskih motora, lučkih uređaja, prehr. (mesne i mliječne prerađevine, šećerane, pivovare), elektrotehn., kem. i petrokem., duhanska, cementna, tekstilna i dr. industrija. Gl. izvozni proizvodi: strojevi (24,5%), meso (12%), kem. proizvodi (9%), mliječne prerađevine (4,6%), riba (4,8%). Vrijednost izvoza (1985): 17 081 mil. $ (SR Njemačka 16%, V. Britanija 13%, Švedska 11%, SAD 10%, Norveška 6%). Vrijednost uvoza (1985): 18 246 mil. $ (SR Njemačka 20%, Švedska 14%, V. Britanija 9%, Nizozemska 5%, SAD 5%). Prometna mreža: 69 827 km cesta (asfaltirano 100%) te 2461 km željezničke pruge. Gl. aerodrom København (Kastrup). Danski su otoci međusobno i s kopnom povezani svakodnevnim trajektnim linijama; trajekti za prijevoz vlakova održavaju veze s Norveškom, Švedskom, SR Njemačkom i Njemačkom DR. Gl. luke: København, Kalundborg, Skoelskør, Helsingør, Ålborg, Århus, Fredericia, Odense, Esbjerg i Rønne. Ukupan godišnji lučki promet (1984): 42,8 mil. t: ukrcaj 11,8 mil. t, iskrcaj 31 mil. t. Trgovačka flota (1986): 1063 broda (veća od 100 brt) s ukupno 4 651 224 brt ili 13 162 963 m³; struktura: 37 tankera za naftu i derivate (1 830 270 brt), 13 za naftu i kemikalije (214 002 brt), 2 za kemikalije (2199 brt) i 1 za različite tekuće terete (499 brt), 32 LNG i LPG-broda (143 804 brt), 9 BC-brodova (290 177 brt), 372 broda za generalni teret (678 106 brt), 3 putničko-teretna broda (2936 brt), 31 kontejnerski brod (1 030 725 brt), 1 brod za preradbu ribe (312 brt), 366 ribar. brodova (102 013 brt), 71 FP-brod (273 177 brt), 11 opskrbnih brodova (3450 brt), 35 tegljača (20 665 brt), 50 jaružala (18 508 brt), 4 broda za stoku (17 073 brt), 4 ledolomca (8482 brt), 5 raznih istraživačkih brodova (2255 brt) i 16 netrg. brodova (22 571 brt). Ratna mornarica: ukupno 6200 ljudi (1700 oficira); na čelu je zapovjednik RM; flota (1986): 4 podm., 10 fr., 10 r. č., 6 t. č., 22 p. br. (2 u planu), 7 p. č., 5 m-p. i 8 m-1.; morn. avijacija ima 8 he. i 3 av.; vojnopom. baze: København, Korsør i Frederikshavn, Århus, Grønnedal i Thorshavn. – Od 5. st. Danci iz Skandinavije naseljivali su poluotok Jylland. U 9. st. jača dan. mornarica; vrhunac pom. moći D. doživljava u 11. st.; njezina je velika flota zauzela dijelove Engleske (1013), a zavladala je i Norveškom (1028) i Schleswigom. Nakon gubitka tih zemalja njezina pozicija na Baltiku slabi; dan. obale napadaju baltički Slaveni, čiju je flotu 1194. potukla dan. flota. U borbi za prevlast na Baltiku ratovala je s Hanzom (poražena 1227; porazila hanzeatsku flotu 1362; sklopila nepovoljan mir u Stralsundu 1370). God. 1397. Kalmarskom unijom s njom se sjedinjuju Švedska (do 1523) i Norveška (do 1814); Island (do 1940). U novim je sukobima s Hanzom izgubila u poč. 15. st. Schleswig, koji je 1460. s Holsteinom stupio u personalnu uniju s Danskom. U 16. i 17. st. ratovala je sa Švedskom (više pom. sukoba) i Nijemcima, a u Sjevernom ratu (1700-21) stekla Schleswig; procvat prekomor. trgovine i kolonizacija Grenlanda. Za Napoleonovih ratova brit. je flota 1801. uništila dan. flotu i bombardirala (kao i 1807) København. U dansko-njem. ratovima 1848-50. i 1864 (više pom. bitaka) D. je izgubila Schleswig, Holstein (stečen 1773) i Lauenburg (stečen 1815); u I svj. ratu neutralna; plebiscitom 1920. dobila je sjeverni Schleswig (Slesvig). Pod. njem. okupacijom (1940-45) pružala je otpor. Nakon II svj. rata Kraljevina D. pristupila je NATO-paktu i Zajedničkom evr. tržištu. God. 1979. Grenland je stekao samoupravu.