žitarice

žitarice, u pom. prijevozu: pšenica, kukuruz, zob, raž, ječam, soja, grahorice i razno sjemenje. Prevoze se kao →  rasuti teret (→ terminal za sipke terete), a manje količine, pakirane u vrećama, kao opći teret (zauzimaju 8 ··· 10% više prostora). Ž. u rasutu stanju sklone su pomicanju pa se smatraju opasnim teretom; načine slaganja (redovito puna skladišta; separacija različitih vrsta ž.), uvjete prevoženja morem (pravilna ventilacija teretnih prostorija radi sprečavanja truljenja i samozapaljenja) i uvjete stabilnosti broda reguliraju: Konvencija SOLAS (Gl. VI), Pravila o žitaricama (Grain Rules IMO Resolution A. 264/VIII), Kodeks za sigurnu praksu suhih rasutih tereta (Code for safe practice for solid bulk cargoes – IMO Resolution A. 468/XII) i pravila ukrcajne odn. iskrcajne luke. Brod koji ž. prevozi u rasutu stanju mora imati potvrdu ο sposobnosti broda za krcanje sipka tereta; prije početka ukrcaja, knjigom o stabilitetu broda za ukrcaj žitarica (Grain loading information), zapovjednik dokazuje postojanje uvjeta ο stabilnosti broda (pokazatelj je metacentarska visina – MG; računa se na tipskom obrascu za luku odlaska i dolaska). Protiv pomicanja rasutih ž. zbog ljuljanja broda, u skladišta nekih tipova brodova postavljaju se uzdužne → žitne pregrade; grotlišta se zapune žitaricom ili se u njima ugrađuju → žitni napajači iz kojih ž. dotječe i dopunjuje slobodne prostore nastale sleganjem (redovito oko 5% početnog obujma) uskladištene žitarice. Pri nagibu broda sa ž. u rasutu stanju javlja se volumetrički moment (umnožak volumena klinova [m³] nastalih pomicanjem slobodne površine ž. i udaljenosti njihovih težišta od uzdužne simetrale broda; dobiva se iz posebnog dijagrama) i nagibni moment (umnožak volumetričkog momenta i specifične gustoće ž. odn. količnik tog momenta i faktora slaganja). Ukupan moment daje zbroj momenata pojedinih skladišta. Faktori slaganja (f. s.): pšenica 1,33 (rasuta)/l,47 (u vrećama); kukuruz 1,39/1,52; ječam 1,53/170; zob 1,87/2,09; raž 1,42/1,56; soja 1,25/1,40; grahorice 1,30 ··· 1,42/1,47 ··· 1,59; laneno sjeme 1,44 1,64. – Oko 10% ž. preveze se morem (6% svj. pom. trgovine; 1987. prevezeno 192 mil. t, oko 50% je pšenica a 25% kukuruz). Najveći izvoznici jesu: SAD (47··· 60%), Kanada (10 ··· 13%), Argentina (8 ··· 14%), Australija (4 ··· 8%) i EZ (5 ··· 10%); oni drže 90% svj. izvoza morem. Između 10 najvećih uvoznika ž. (do 66% svj. uvoza) jesu SSSR, Japan i Kina (do 33% svj. uvoza). Značajnu ulogu u prometu ž. imaju flote multinacionalnih kompanija. Više od polovice svj. prometa ž. prevozi se brodovima nosivosti 40 000 ··· 80 000 dwt, oko 40% brodovima manjim od 40 000 dwt, a svega 5% većim od 100 000 dwt; prosječna udaljenost prijevoza svj. morem je oko 5800 M.