Zambija

Zambija, država u j Africi, između Zaira i Tanzanije, Malavija, Mozambika, Zimbabvea, Bocvane i Namibije te Angole; 752 614 km²; 7 770 000 st. (1989). Stanovnici: Bembanci (35,2%), Tonganci (16,5%), Malavijci (13,6%), Lundanci (11,5%), Lozijci (9,6%) i dr. (13,6%); porast st. 3,4% (1982-86). Službeni jezik engleski. Gl. grad Lusaka (538 000 st., 1984). Novčana jedinica zambijska, kwacha (1 ZMK = 100 ngweea). Društveni bruto-proizvod 300 $/st. (1986). Veći dio zemlje zauzima 1000 ··· ··· 1200 m visok ravnjak, koji se prema si ispinje u gorje Muchingu (1840 m), a prema jz spušta u zavalu rijeke Konga (Zaire). U ji dijelu ravnjaka tektonska je udolina rijeke Luangwe. Trop. klima modificirana apsolutnom visinom; sr. zimska (juli) temp. na visini 1000 ··· 1200 m iznosi 15,6 °C, ljetna (januar) 20 ··· 23 °C; oborine 750 ··· ··· 1500 mm. Najvažnija rijeka Zambezi. Veće jezero Bengweulu; Zambiji djelomično pripadaju i jezera Mweru i Tanganyika. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 63,9% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 6,2%, a u uslužnim djelatnostima 29,9% st. Uzgajaju se žitarice (ugl. kukuruz), manioka, slatki krumpir, povrće, šećerna trska, arahidi, agrumi, pamuk. Šumarstvo (1984): 9,9 mil. m³ drva (tikovina, mahagonij). Stočarstvo (1985): najviše goveda (2,6 mil.). Ribarstvo (1984): 64 621 t slatkovodnih organizama. Rudarstvo (1985): ležišta bakrene (0,5 mil. t; na 4. mjestu u svijetu iza SAD, Čilea i SSSR), kobaltne, cinčane, olovne, manganske i kositrene rude, srebra, zlata, ugljena, selena i kadmija. Prehr., tekstilna, duhanska, drvna, cementna, kem., automobilska industrija; jaka obojena metalurgija. Gl. izvozni proizvodi: bakar (89,2%), kobalt (4,2%), cink (2%), olovo (0,5%). Vrijednost izvoza (1985): 911 mil. $ (Japan 20%, Francuska 11%, Italija 10%, V. Britanija 7%, Indija 6%, SR Njemačka 5%, Jugoslavija 5%). Vrijednost uvoza (1985): 712 mil. $ (Saudijska Arabija 13%, V. Britanija 13%, Bahrein 10%, SAD 8%, SR Njemačka 7%, Japan 6%). Prometna mreža: 2187 km željezničke pruge, 37 310 km cesta (asfaltirano 15%) i 724 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodrom u Lusaki. Pom. promet odvija se preko luka u Beiri i Inhambaneu (Mozambik), Lobitu (Angola) i Dar es Salaamu (Tanzanija). – U 18. i 19. st. Bantui su na gornjem Zambeziju formirali svoju drž. zajednicu; potkraj 19. st. područje Z. u sastavu je brit. Sjeverne Rodezije; 1953-63. u Federaciji Rodezije i Njase. Nakon raspada Federacije, u kojoj se razmahao oslobodilački pokret, Sjeverna Rodezija je 1964. postala nezavisnom republikom Zambijom. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja i domaćin njihove Treće konferencije 1970.