vjetreni morski valovi

vjetreni morski valovi ili živo more, valovi izazvani u zoni pod izravnim utjecajem vjetra; nepravilni su, kratkobregoviti i nepredvidivi; pojedini valovi javljaju se na vrhu, odn. u dolu nosećeg.vala; visoki valovi nepravilno slijede niske, s napredovanjem izumiru i brzo nestaju. Duljine bregova su 2-3 valne duljine. Smjer gibanja pojedinačnih valova može odstupati do 30° od smjera gl. vjetra; period i valna duljina stalno se mijenjaju. Model živog mora brzo se mijenja, ali se nikada ne ponavlja (→ valovi, morski). – Prognoziranjem v. m. v. mogu se predvidjeti reprezentativni statistički parametri valnog profila (značajna visina H_1/3, prosječni period T₀) i optimalan valni spektar; tim fiz. veličinama redovito se dodaje i smjer napredovanja valova. Globalna prognoza v. m. v. odnosi se na svj. more ili ocean. Dugoročna prognoza daje višegodišnje prosječne valne parametre i njihovu učestalost po zonama (tablično ili ružama valova) ili zone vjerojatnosti premašaja nekih ekstremnih valnih parametara (bez smjera); zasniva se na vizualnim opažanjima s trg. brodova, brodova-stanica (→ NAOS), specijalnih → meteoroloških brodova, a u novije vrijeme i s meteoroloških satelita; na osnovi obrađenih višegodišnjih statističkih podataka hidrograf. (oceanogr.) instituti većih pom. zemalja izdaju priručnike (tablice, atlase, dijagrame). Kratkoročna prognoza određuje neposredno (skoro) stanje mora; izvodi se iz trenutačnih sinoptičkih situacija (sinoptička karta) na osnovi vremenske prognoze, posebno brzine vjetra, usvojenih ljestvica stanja mora, trajanja vjetra i opsega → privjetrišta smjer valova se identificira sa smjerom vjetra određenog iz sinoptičke karte. Prognoza je kvalitativna i daje širok opseg nekih valnih parametara. Regionalna prognoza v. m. v., dugoročna i kratkoročna, identična je globalnoj, ali se odnosi na određeno more i plovidbenu rutu. Za otvoreni dio Jadranskog mora postoji tablica stanja mora (nije usvojena) i karte s ružama valova za 17 kvadrata (Klimatološki atlas Jadrana, izd. HI JRM) za kratkoročno prognoziranje orijentacijskih valnih parametara. Lokalna prognoza v. m. v. odnosi se na neku geogr. točku i neposrednu okolicu; daje najkvalitetnije kvantitativne valne parametre. Dugoročna prognoza temelji se na kratkoročnim prognozama (iz podataka o vjetru ili valovlju); parametarske vrijednosti visine (H_s) i perioda (T_o) pojedinih stanja iz dugog niza godina predstavljaju reprezentativni niz statističkih valnih podataka, tj. slučajne varijable male vjerojatnosti. Dvije su metode: jednoparametarska (odvojena distribucija valne visine ili valnog perioda) i dvoparametarska (istodobna distribucija tih parametara). Kratkoročna prognoza može se temeljiti na podacima o vjetru ili o valovima; rezultat je prognoze prikaz realnog 10 ··· 20-minutnog valovlja u statističkom obliku; najčešće je prikazana značajna visina (H_s odn. H_1/3), značajan period (T_s odn. T_1/3; ponekad prosječni T_o) i valni spektar. Kratkoročna prognoza s podacima o vjetru provodi se kad nema dovoljno registriranih podataka o mor. valovima. – Prve prognoze orijentacijskih reprezentativnih valnih parametara temeljile su se na empirijskim formulama (Stevenson, 1864). Prve poluempirijske metode (II svj. rat) temeljile su se na teoretskim razmatranjima u koja su uvedeni rezultati opažanja. Prvi sistem valnih parametara objavljen je 1947 (Svedrup–Munk–Bretschneider, tzv. SMB sistem), a revidiran 1958 ; daje prognoziranu visinu i period značajnog vala na duboka mora i široka privjetrišta na temelju duljine privjetrišta, trajanja i brzine vjetra; za plitka i uska privjetrišta upotrebljavaju se posebni dijagrami. Kasnije su se razvile i dr. metode odn. matematički modeli (Pearson– –Neumon–Janesov; Pearson–Moskwitzov; Darbyshireov). Na osnovi podataka o vjetru i privjetrištu mogu se prognozirati i → spektri morskih valova, koji daju spektralnu predodžbu stacioniranog valovlja; njihova kratkoročna prognoza valnih spektara s podacima o valovima zasniva se na vizualnom i instrumentalnom (valni zapis; daje prošlo stanje mora) opažanju. Opažena (procijenjena) sr. visina (H_v) i period (T_v) za 10-15 uzastopnih velikih valova gotovo odgovara značajnoj valnoj visini (H_s, odn. H_1/3) i značajnom valnom periodu (T_s = T_1/3); utvrđeni odnosi: H_s= 1,68 H_v^0.75 i T_s ≈ T_v. Prognoza na osnovi instrumentalnih opažanja zasniva se na statistički definiranim parametrima individualnih valova (najčešće Hs i T_o) dobivenih iz zapisa → valografa; ograničena je na kraće stacionarno stanje mora na jednoj točki i za određeno vrijeme (sat, dan, godinu). Obrada kontinuiranih valnih zapisa obavlja se digitalnim analizatorima ili izravnim unošenjem podataka iz valografa u elektron. računala.