Vijetnam

Vijetnam, država u ji Aziji s izlazom na Južnokinesko more, odn. njegove velike zaljeve (Tonkinški na si, Sijamski ili Tajlandski na jz); 329 566 km²; 66 708 000 st. (1989). Stanovnici su Vijetnama (88%), Kinezi (1,9%) te pripadnici drugih azij. naroda (Kho Me, Tag, Thai, 10,1%); porast st. 2,2% (1982-87). Službeni je vijetnamski jezik. Gl. grad Hanoi (2 712 000 st., 1981). Novčana jedinica dong (1 VND = 10 haoa = 100 xua). Društveni bruto-proizvod 310 $/st. (1984). V. se prostire u meridijalnom smjeru, duljina oko 1750 km. Najveći dio teritorija zauzima 1000 km dugo Tonkinško-anamsko ulančano gorje (Fan Si Pan, 3143 m). Usko primorje sa 3444 km dugom nerazvedenom obalom širi se prema j i prelazi u prostranu dolinu delte rijeke Mekonga (70 000 km²). Najprostranija nizina na s jest dolina i delta (15 000 km²) rijeke Songkoija (Crvena rijeka; kin. Hong Ha). Vlažna trop. klima pod utjecajem je monsuna. Sjeverni V. ima kontinentalniju klimu zbog položaja u višoj geogr. širini te zbog visokoplaninskoga kontinentalnog zaleđa; sr. zimska (januar) temp. od 16 °C (na s) do 25 °C (na j), ljetna (juli) od 29 °C do 26 °C; oborine: 1500 ··· 2000 mm u nižim dijelovima, 3000 ··· 3500 mm u planinskom području; najviše oborina padne za ljetnih monsuna (april, odn. maj–oktobar). Od jula do novembra česti tajfuni. U gustoj riječnoj mreži prevladavaju rijeke kratka toka; plovne su: Mekong (220 km) i Songkoi (130 km; od ušća do Hanoja). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 60,9% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 4,8%, u uslužnim djelatnostima 34,3% st. Uzgajaju se žitarice (najviše riža), slatki krumpir, manioka, arahidi, agrumi, banane, ananas, šećerna trska, kokosova palma, čaj, duhan, pamuk. Šumarstvo (1986): 24,9 mil. m³ drva; dobivanje kaučuka (oko 45 000 t). Stočarstvo (1986): najviše svinja (11,8 mil.) i goveda (5,2 mil.). Ribarstvo (1986): 0,8 mil. t mor. i slatkovodnih organizama. Rudarstvo: ležišta ugljena, fosfata, kositrene, cinčane, željezne i molibdenske rude, zlata; dobivanje soli. Prehrambena, tekstilna, cementna, metalna, duhanska, kem. industrija; crna i obojena metalurgija; umjetnički obrt. Gl. izvozni proizvodi: industr. proizvodi nižeg stupnja obradbe (72,8%), predmeti umjetničkog obrta (18,6%), poljoprivr. proizvodi (8,6%). Vrijednost izvoza (1985): 700 mil. $ (Hong Kong 32%, Japan 18%, Singapur 17%, SSSR 10%, Francuska 3%). Vrijednost uvoza (1985): 2100 mil. $ (SSSR 23%, Japan 22%, Hong Kong 14%, Singapur 13%, Indija 12%). Prometna mreža: 2523 km željezničke pruge, 60 000 km cesta (asfaltirano 16%) i 17 702 km unutrašnjih plovnih putova (najviše u delti Mekonga). Međunar. aerodromi: Hanoj (Gia Lam, Thu Do) i Ho-Chi-Minh (Tan Son Nhut). Gl. luke: Haiphong, Da Nang i Ho Chi Minh (prije Saigon). Ukupan lučki promet oko 1,3 mil. t. Trgovačka flota (1986): 150 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 338 668 brt ili 958 430 m³; struktura: 15 tankera za naftu (39 619 brt), 2 BC-broda (14 200 brt), 92 broda za opći teret (257 699 brt), 1 brod tvornica (1498 brt), 29 ribar. brodova (7372 brt), 1 FP-brod (7034 brt), 4 tegljača (1234 brt), 5 jaružala (9305 brt) i 1 netrg. brod (707 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; oko 4000 ljudi; flota (1986): 7 fr., 2 kor., 8 rak. č., 21 torp. č., 23 p. br., 21 p. č., 2 m-1., 7 des. br., 12 des. sredstava: morn. avijacija: 10 he.; vojnopom. baze: Cam Ranh, Can Tho, Chuhai, Hai Phong, Hue, Quang Khe, Qui Nhon, Vinh Long. – Vijetnamci su do kraja 18. st. okupili Tonkin, Anam i Košinšinu u Anamsko Carstvo, s kojim su prve doticaje Francuzi uspostavili u 16. st., a u dr. pol. 19. st. postepeno su uspostavili svoj protektorat nad Tonkinom i Anamom te formirali koloniju Košinšinu. Protukolonijalistički otpor, koji se manifestirao još 1868, znatno je ojačao pod utjecajem oktobarske revolucije i zbivanja u Kini; 1941. pod vodstvom KP i Ho Ši Mina osn. je Nacionalna fronta nezavisnosti (Vijetmin); kada su 1945. jap. okupatori proglasili »nezavisnost« Indokine na čelu s carem, Vijetmin je detronizirao cara i proglasio Demokratsku Republiku Vijetnam (DRV). Povratak Francuza u j dio zemlje rezultirao je najposlije ratom (194654), koji je okončan Ženevskim sporazumom (priznata nezavisnost Vijetnama, koji je do predviđenih izbora 1956. bio podijeljen na DRV i j Državu Vijetnam). Južni Vijetnam nije potpisao sporazum, izbori nisu održani, a njegovi su vlastodršci pretvorili zemlju u amer. voj. uporište; oružanu borbu protiv diktature poveo je Vijetkong, koji je kao Narodnooslobodilačka fronta od 1960. tražio sjedinjenje zemlje i društvenogospodarske reforme po uzoru na DRV; grad. rat, amer. voj. intervencija i neuspješni mirovni pregovori završeni su napokon 1975, kad je Narodnooslobodilačka fronta zauzela Saigon i okončala tridesetogodišnji rat; zemlja je sjedinjena i 1976. proglašena je Socijalistička Republika Vijetnam. God. 1979. V. je vojno intervenirao u Kampućiji (Kambodži). Član je Pokreta nesvrstanih zemalja.