vijčani propeler

vijčani propeler ili brodski vijak (engl. screw propeller), brodski propulzor koji vrtnjom proizvodi poriv i pokreće brod. Glavina i krila (najčešće 3-5) većinom su od bronce; glavina završava vijčanom kapom strujnog profila (štiti maticu kojom je brod. vijak pritegnut na konus propelerske osovine); poprečni presjek krila ima polukružni, srpasti, klinasti ili aerodinamički profil; strana krila koja potiskuje vodu naziva se lice krila ili tlačna strana, a suprotna strana naličje ili potlačna strana; lice krila dio je helikoidalne (vijčane) plohe stalnog ili promjenljivog uspona; uzdužni pomak što ga vijak ostvari pri jednom okretaju u čvrstom mediju naziva se uspon ili korak vijka (lica krila); konstantan je kad je jednak u svim točkama lica krila, inače je promjenljiv; ο omjeru uspona i promjera vijka ovisi stupanj korisnosti vijčanog propelera. Pri vrtnji v. p. na suprotnim stranama krila nastaje razlika u tlakovima i brzinama strujanja, što na tlačnoj strani vijka uzrokuje uzgon okomit na smjer relativne brzine broda; rezultanta uzgona i otpora vode krilu rastavlja se na porivnu silu (u smjeru gibanja broda) i zakretni moment (okomit na taj smjer); poriv se prenosi preko →  osovinskog voda i odrivnog ležaja na brod. trup. V. p. redovito je smješten na krmi; na malim simetričnim trajektima i nekim ledolomcima ugrađuje se i manevarski (pramčani) brod. vijak; za dinamičko pozicioniranje broda ili radi poboljšanja njegovih manevarskih svojstava, v. p. se ugrađuje i u tunelu unutar brod. bokova ili u okretnoj sapnici (može se isturiti van brod. trupa). Najčešći i najjednostavniji v. p. s fiksnim krilima odliven je u komadu; ugrađuje se na brodove kojima se režim plovidbe i opterećenje propelera mnogo ne mijenjaju. V. p. s podesivim krilima ima krila pričvršćena vijcima na glavinu; ručnim zakretanjem krila (za mali kut) može vrlo malo promijeniti uspon vijka i tako ga prilagoditi režimu rada pogonskog stroja. V. p. s prekretnim odn. zakretnim krilima ima u glavini mehanizam kojim se preko daljinskog upravljanja mijenja uspon krila (vijak se prilagođuje režimu rada pogonskog stroja), a potpunim prekretanjem krila mijenja se smjer poriva (vožnja krmom) bez promjene smjera vrtnje vijka. V. p. u sapnici ugrađuje se na sporijim brodovima s jakim vijčanim opterećenjem (tada ima bolji stupanj korisnosti od običnog brod. vijka); prstenasta sapnica gornjim je dijelom ugrađena u krmenu strukturu ili je zavješena ο kratki skrok; u skroka koji se može okretati oko vertikalne osi, sapnica istodobno služi i za kormilo (v. p. s okretljivom sapnicom). Superkavitacijski v. p. efikasno radi pri vrlo niskim kavitacijskim brojevima; krilo je potpuno prekriveno stabilnim kavitacijskim oblakom pa nema kavitacijske erozije (kolaps kavitacijskih mjehura nastaje iza vijčanih krila); upotrebljava se za vrlo brze brodove i za vrlo velik broj okretaja vijka. Ventilirani v. p. vrsta je superkavitacijskog v. p. kojemu se umjetno dovodi zrak u kavitacijsku šupljinu; kavitacija prekriva čitavo krilo i pri manjem broju okretaja vijka. Poluuronjeni v. p. vrsta je superkavitacijskoga ventiliranog v. p. (bez skrokova); upotrebljava se za pogon vrlo brzih glisera, hidrokrilnih brodova i lebdjelica. V. p. s prstenom (Schnittgerov propeler), tip brod. vijka kojemu je između krila, koncentrično s osi vijka, ugrađen prsten promjera jednakog polumjeru vijka; strujni profil poprečnog presjeka prstena u nekim uvjetima daje bolji stupanj korisnosti nego obični v. p. Tandemski v. p. sastoji se od dva ili tri v. p. koji su, jedan iza drugoga, na zajedničkoj osovini; danas se gotovo ne upotrebljava (bio je ugrađen na prvom turbinskom brodu Turbinia).