Velika Britanija i Sjeverna Irska

Velika Britanija i Sjeverna Irska (službeni naziv Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske), država u z Evropi na otoku V. Britaniji (229 953 km²) i u si dijelu otoka Irske; od ostalih otoka pripadaju joj Man (588 km²), Anglesey i Holy, Arran, Wight, Scilly, Kanalski otoci (195 km²) te Hebridsko, Orkneyjsko i Shetlandsko otočje; 244 100 km² (bez Mana i Kanalskih otoka; Engleska 130 439 km², Škotska 78 746 km², Wales 20 768 km², Sjeverna Irska 14 147 km²); 56 648 000 st. (1989). Stanovnici su Englezi, Škoti, Velšani, Irci, Indijci, Pakistanci, Afrikanci, Kinezi, Arapi i dr.; porast st. 0,2% (1982-87). Gl. grad London (Veliki London 6 767 500 st., 1985). Službeni jezik engleski. Novčana jedinica funta (1 GBP = 100 penija). Društveni bruto-proizvod 8920 $/st. (1986). V. B. pruža se u smjeru NW–SE u duljini od 900 km. Okružena je Atlantskim oceanom i Sjevernim morem te njihovim rubnim morima. Od Evrope ju dijele Engleski kanal (La Manche) i Doverska vrata. V. B. je uzvisina na prostranom podmor. plićaku (kontinentski šelf), pa je okružena plitkim morem (prosječna dubina do 90 m ; amplituda mor. mijena u Bristolskom kanalu do 13 m). Kopno je nisko; najviši dijelovi (Ben Nevis, 1343 m) nalaze se na si kraju. Led je, osobito u Škotskoj, stvorio brojne zaljeve (firth), jezera (loch) i duboke doline (glen). Razvedena obala duga je 12 429 km (ni jedna točka na otoku nije više od 120 km udaljena od obale); veći zaljevi: Moravski, Forthski, Clydeski, Lorneski, Solwayski, Cardiganski, Belfastski, Foyleski zaljev te Bristolski kanal. Pred obalom, osobito na zapadu, više od 5500 otoka, otočića i hridi. Zbog blagotvornog utjecaja tople Golfske struje klima je relativno umjerena i vlažna; sr. zimska (januar) temp. 2,6 ··· 5,9 °C, ljetna (juli) 14,5 ··· 17,7 °C; oborine (Engleska) 700 ··· 4000 mm (Škotska). Rijeke su kratka toka, ali zbog obilja vode i blagog pada plovne; veće rijeke: Severn (390 km), Temza (338 km), Trent-Humber (337 km), Clyde (203 km), Ouse, Mersey, Tyne, Tees, Ware. Od mnogobrojnih jezera najpoznatija su jezera Kumbrijskog gorja (Lake District), Lomond, Shin, Neagh, Erne i Ness. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 1,2% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 23,3%, a u uslužnim djelatnostima 75,5% st. Uzgajaju se žitarice, povrće, evr. voće, hmelj, uljena repica, šećerna repa i cvijeće. Šumarstvo (1985): 4,3 mil. m³ drva. Stočarstvo (1986): najviše ovaca (24,5 mil.), goveda (12,5 mil.) i svinja (8 mil.). Ribarstvo (1986): 737 700 t mor. organizama (bakalar, iverak, oblić, list, sled, atlantski losos, škamp, hlap). Ležišta nafte (Sjeverno more; otkrivena 1969), zemnog plina, ugljena, kaolina, glinenca, željezne, olovne, cinčane i bakrene rude, volframa, talka, srebra, kamene soli; dobivanje mor. soli. Prehr., tekstilna, elektrotehn., automobilska, strojna, brodograđevna (u zamiranju; 194 231 brt, 1987), avionska, kem., petrokem. industrija i industrija brod. opreme, oružja i dr. ; crna i obojena metalurgija i dr. Turizam (prihod: 6988 mil. $, 1985). Gl. izvozni proizvodi: strojevi i transp. sredstva (35%), kem. proizvodi (13%), nafta i naftni derivati (11%). Vrijednost izvoza (1986): 107 104 mil. $ (SAD 14%, SR Njemačka 12%, Francuska 9%, Nizozemska 8%, Belgija/Luksemburg 5%, Republika Irska 5%, Italija 5%). Vrijednost uvoza (1986): 126 260 mil. $ (SR Njemačka 16%, SAD 10%, Francuska 9%, Nizozemska 8%). Prometna mreža: 16 752 km željezničke pruge, 348 344 km cesta (asfaltirano 97%) i 3219 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodromi (od 21): London (Heathrow, Gatwick), Manchester (Ringway), Glasgow (Abotsinch), Lu ton, Birmingham, Belfast (Aldergrowe), Aberdeen (Dyce) i dr. Glavne luke: Sullom Voe (naftna luka; 44,7 mil. t, 1986), London (27,6 mil. t, 1986), Tees– –Harlepool–Grimsby (24,5 mil. t, 1985), Immingham (21,6 mil. t, 1985), Forth (19,1 mil. t, 1986), Southampton, Milford Haven, Medway, Manchester, Lerwick, Liverpool i dr. God. lučki promet oko 300 mil. t. Trgovačka flota (1986): 2256 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 11 567 117 brt ili 32 734 949 m³; struktura: 216 tankera za naftu (4 302 604 brt), 20 za naftu i kemikalije (91 504 brt), 32 za kemikalije (133 023 brt) i 7 tankera za različite tekućine (20 317 brt), 23 LNG odn. LPG-broda (708 166 brt), 6 OB-brodova (513 536 brt), 56 BC-brodova (1 636 180 brt), 472 broda za opći teret (1 124 850 brt), 49 kontejnerskih brodova (1 418 666 brt), 6 brodova za cestovna vozila (6052 brt), 319 ribar, brodova (77 250 brt), 138 FP-brodova (640 400 brt), 291 opskrbni brod (270 363 brt), 312 tegljača (130 390 brt), 132 jaružala (187 870 brt), 1 brod za stoku (299 brt), 34 istraživačka broda (31 785 brt) i 142 netrg. broda (273 862 brt). Ratnom mornaricom upravlja načelnik admiralštaba; oko 68 200 ljudi; flota (1987): 4 strateg, nukl. podm., 14 flotnih nukl. podm. (4 u gradnji), 15 patrolnih podm., 3 n.av., 15 raz., 39 fr. (8), 45 m-1. (8), 19 p. br., 2 des. br., 69 des. sredstava i oko 220 manjih br.; morn, pješadija ima oko 7600 ljudi; mom. avijacija: 29 av. i oko 400 he. Vojnopom. baze: Portsmouth, Devonport, Chatham, Rosyth, Portland, Gibraltar, Hong Kong. – Na brit. područje, koje je bilo pod vlašću Rimskog Carstva (1-5. st.), prodrla su germanska plemena (Angli, Sasi i Juti); ona su potisnula keltska plemena u Cornwall i Wales te osnovala više državica, koje je u 9. st. okupio Alfred Veliki; za njega su suzbijeni danski pom. napadi, reorganizirana drž. uprava i utemeljena mornarica. Danci su ponovo zavladali Engleskom u 11. st., a nakon unutrašnjih previranja zauzeo ju je 1066. Vilim Osvajač; od 1154. vlada dinastija Anjou-Plantagenet; 1215. izdana je Magna Charta, temelj engl. ustava; 1265. sazvan je prvi parlament; osvajanje Irske (od 12. st.) i Walesa (1284); Stogodišnji rat s Francuskom (1337-1453); društveni razvoj obilježuje jačanje gradova, središta obrta i trgovine, kruti radnički zakoni (1351), veliki seljački ustanak Wata Tylera (1381), crkveni reformatorski pokret Johna Wycliffa i početak konstituiranja modernog engl. naroda. Dinastički rat kuća Lancaster i York (1455-85) završio je dolaskom na prijestolje dinastije Tudor (1485-1603); za Henrika VIII raskid s Rimom i uspostava neovisne Anglikanske crkve; početak razdoblja pom. i kolonijalne ekspanzije (osobito za Elizabete I, 1558-1603), koju je ubrzala pobjeda nad španj. Nepobjedivom armadom (1588). Apsolutistička vladavina Stuartovaca (1603-1714, s prekidom 1649-60), porezni nameti i kruta politika u pitanju vjerske stabilizacije doveli su do sukoba između kralja i Parlamenta te prouzrokovali posvudašnji otpor; škotskom bunom protiv uvođenja anglikanizma i sazivom Parlamenta (1640) otpočela je brit. buržoaska revolucija i građanski rat (1642-46) između pristaša dvora i Parlamenta. Rezultat je bila diktatura Olivera Cromwella (Commonwealth), koji je ugušio irski ustanak, porazio Škote, a Plovidbenim zakonom i ratom zadao snažan udarac niz. pom. trgovini. Njegov skupi militarizam i imperijalizam pogodovao je polit, obratu i restauraciji Stuartovaca (1660); dolazi do jačanja Parlamenta, daljeg uspona pom. moći i širenja prekomor. posjeda (ratovi s Nizozemskom, stjecanje New Yorka). Stuartovci su također (od 1371) bili Škot. vladari (srednjovjekovne Škot. državice sjedinile su se u jedinstveno kraljevstvo u 11. st.; nakon više sukoba s Englezima, pobjedom 1314. Škotska je obranila nezavisnost); unijom Škotske i Engleske (1707) nastala je V. Britanija. U 18. st. dovršena je izgradnja polit, sustava, više ratova sa Španjolskom i Francuskom rezultiralo je stjecanjem kolonija (osobito Kanada i Indija); Britanci su se učvrstili u Australiji i na Novom Zelandu; u amer, revoluciji izgubljene su sjevernoamer. kolonije, ali je industr. revolucija omogućila ekon. polet (London postaje svjetsko financijsko i industr. središte). Unijom s → Irskom (1801) formirano je Sjedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske; brit. vladavina bila je uzrokom mnogih irskih ustanaka, nosilac krvavih represalija, osiromašenja i iseljivanja potlačenih Iraca. Nakon ratova protiv revolucionarne Francuske (1792-1802) i Napoleona (1803-15 ; pobjedom kod Trafaleara 1805. za dugo je osigurana pom. prevlast) V. Britanija proširila je svoje kolonijalne posjede i razvila se u ekonomsku i vojnu velesilu. Klasni sukobi u zemlji kulminirali su u čartističkom pokretu; opće pravo glasa uvedeno je na početku 20. stoljeća. U oba svj. rata (u prvome pomorske bitke kod Dogger Banka, 1915, i Jyllanda, 1916; u drugome bitna uloga u desantima u Africi i Evropi te Bitki za Atlantik) dala je golem prinos savezničkoj pobjedi. U poratnom razdoblju V.Britanija je jedna od glavnih nosilaca politike Zapada (članica je NATO-a i EEZ); u eri dekolonizacije izgubila je najveći dio svojih kolonija i prekomor. posjeda.