Tuvalu

traži dalje ...

Tuvalu, država u z dijelu Tihog oceana (Polinezija), 2160 M si od Australije, između Fidžija, Kiribatija i Solomonâ; 24,6 km²; 9000 st. (1989). Stanovnici su Polinezija (Tuvaluanci, Samoanci i Gilberćani); porast st. 1,5% (1981-86). Gl. grad je Fongafale na atolu Funafutiju. Službeni jezik engleski. U opticaju je australski dolar. Društveni bruto-proizvod 680 $/st. (1981). Tuvalu obuhvaća devet koraljnih atola Eliskog otočja (Ellice; Lagoon): Nanumea, Nanumanga, Niutao (prije Lynx), Nui, Vaitupu, Nukufetau, Niulakita ili Niurakita (Sophia), Nukulaelae ili Nukulailai (Mitchell) i Funafuti; atoli se pružaju u smjeru NW–SE u duljini od 560 km; izdižu se svega nekoliko metara iznad mora, a okruženi su koraljnim grebenima koji zatvaraju prostrane unutrašnje lagune. Klima je tropska; sr. god. temp, iznosi 29 °C, a god. količina oborina oko 3000 mm; kišni je period od oktobra do marta. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 4,5% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 31,2%, u uslužnim djelatnostima 64,3% st. Uzgaja se kokosova palma, pandanus te voće i povrće. Jedini izvozni proizvod je kopra; značajan prihod ostvaruje se izvozom poštanskih maraka. Vrijednost izvoza (1983) 100 000 $ (Fidži 48%, Australija 40%, Novi Zeland 5%). Vrijednost uvoza (1983) 2 700 000 $ (Australija 40%, Novi Zeland 15%). Aerodrom je na atolu Funafutiju; između Funafutija i četiri druga atola (Nukulaelae, Nukufetau, Vaitupu i Nanumea) lete hidroavioni. Gl. je luka na atolu Funafutiju. Trgovačka flota (1986): 1 putn.-teretni (353 brt) i 1 ribar, brod (173 brt). – Elisko otočje (Ellice) izdvojilo se 1975. iz kolonije Gilbert i Ellice te se 1978. proglasilo nezavisnom državom.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.

Citiranje:

Tuvalu. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.10.2024. <https://pl.lzmk.hr/clanak/tuvalu>.