terminal

traži dalje ...

terminal, čvorište prijevoznih putova organizirano i opremljeno za prihvat, prikupljanje i pripremu te otpremanje velike količine tereta (robe) određene vrste ili putnika prekrcavanjem na drugo prijevozno sredstvo (drugim prijevoznim putem). Prema osnovnom nosiocu prometa (prijevoznom sredstvu) mogu se razvrstati u željezničko-lučke (pristanišne) i pomorsko-riječne terminale. U pom. prijevozu t. može biti i luka specijalne namjene, dio luke, vez ili više vezova ako površina ima jedinstveno uređenu i organiziranu prekrcajnu, uslužnu i tranzitnu funkciju. Oprema vezova, mehanizacija, infrastruktura i tehnologija ovise o namjeni terminala. Putnički lučki t. ima funkcionalno-uslužnu infrastrukturu, dok teretni t. ima prekrcaj no-proizvodnu mehanizaciju i infrastrukturu u skladu s vrstom tereta; za linij. brodove određeni su stalni vezovi, a u skladištima se roba grupira po određenim linijama. Prema vrsti tereta lučki t. dijele se na terminale za opći teret (konvencionalni, na kotačima, odn. na vozilima – ro-ro, u baržama–LASH, BACO, Seabee), sipki teret (ruda, ugljen, žitarice), tekući teret (ugl. nafta, naftni derivati, kemikalije, tekući plin), za stoku i drvo te za specijalni teret (voće, hlađeni, opasni, teški). Sve je češća podjela terminalâ na specijalne, višenamjenske i univerzalne. Suvremeni lučki terminali opremljeni su i elektron, informacijsko-upravljačkim sistemom; procesna računala međusobno su povezana preko centralne upravljačke jedinice koja upravlja lučkim operacijama (poslovi osoblja, transportni pravci, mjesta odlaganja tereta, manipulacija teretom), optimalizira korištenje lučke mehanizacije, sredstava unutrašnjeg transporta i skladišnih površina te obavlja kompletno lučko poslovanje.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.

Citiranje:

terminal. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 15.1.2025. <https://pl.lzmk.hr/clanak/terminal>.