teglenica

teglenica, plovilo pravokutna oblika i čelične konstrukcije za prijevoz i uskladištenje tereta; bez vlastita pogona; može biti otvorena ili zatvorena. Dijeli se na t. za suhe (rasuti, komadni), tekuće (teglenica-tanker) i hlađene terete (rashladne komore). Naziva se i barža, mauna ili penisa, šlep. U unutrašnjoj plovidbi t. se redovito upotrebljava u tegljenom sastavu (→ plovidbeni sistemi, riječni); redovito ima kormilarski uređaj, priveznu opremu (bitve, čelična užad) i stambene prostorije; teretni prostor može biti u jednom dijelu ili je pregrađen (za tekući teret). T. se standardiziraju zavisno od kategorije unutrašnjega plovnog puta (IV kategorija – 1000 ··· 1500 dwt; V – 1500 ··· 3000 dwt, VI – više od 3000 dwt). Na Rajni i Dunavu prevladavaju t. od 1800 dwt (L = 85 m, B = 11 m, T = 2,6 m). Naziva se i teretnjak i šlep. – Prve t. bile su drvene; od sr. 19. st. mješovite su gradnje i čelične. Stari su se tipovi t. prema namjeni nazivali: drvarica, dereglija, blatnjača, tikvara, pjeskara ili pletna, senker. U pom. prometu teglenice su čelična plovila kutij asta oblika, građene u poprečnom sistemu i ojačane; jedno palubno grotlo; tipizirane su prema namjeni; na sva četiri ugla imaju jake okove, o koje se kvače podigači dizalica. Teglenice se kao jedinice tereta prevoze specijalnim brodovima. LASH-teglenice imaju 375 dwt (L = 18,8 m, B = 9,5 m, H = 3,96 m, T = 2,6 m); Seabee-teglenice 834 dwt (L = 29 m, B = 7,1 m, H = 6,7 m, T = 3,3 m); BACAT-teglenice oko 150 dwt (L = 16,8 m, B = 4,7 m).