Tanzanija

Tanzanija, država u i Africi s izlazom na Indijski ocean; 939 470 km² (Tanganjika 936 826 km², Zanzibar 1660 km², Pemba 984 km²); 24 746 000 st. (1989): Nyamwezi i Sukuma (21,2% st.). Swahili (8,9%), Hehet i Bena (6,7%), Makonde (6,1%), Haya (5,6%) i dr. (51,5%); porast st. 3,2% (1981-86). Službeni jezici svahili i engleski. Gl. grad Dodoma (141 000 st., 1985), sjedište vlade Dar es Salaam (1,4 mil. st., 1986). Novčana jedinica tanzanski šiling (1 TZS = = 100 centi). Društveni bruto-proizvod 270 $/st. (1985). Prostrana primorska nizina na z, visoki ravnjak u unutrašnjosti (900 ··· ··· 1200 m, zaprema 62% teritorija), nizine na j. U jz, z i sr. dijelu ravnjaka tektonski jarci (rasjedi) ispunjeni jezerima. S ravnjaka se izdižu vulkanske planine: Kilimandžaro (Kilimanjaro, 5895 m), Meru (4565 m), Loolmalasin (3648 m) i dr. Obala je duga 1424 km; veći otoci: Zanzibar, Pemba, Mafia (435 km²), Songo Songo i dr. Trop, klima; sr. god. temp. 26 °C u primorju, 23 °C na ravnjaku, 18 °C u planinama; god. kolebanje temp, do 4 °C; oborine: 500 ··· ··· 900 mm na ravnjaku, oko 1000 mm u primorju, 1500 mm u planinama; na s dva kišna perioda (mart–maj, oktobar–decembar), na j jedan (decembar–april). Gl. rijeke (Great Ruaha s pritokom Rufijijem, Ruvuma, Pangani, Wami) ulijevaju se u Indijski ocean. Mnogobrojna jezera: Viktorijino, Nvasa (također Malawi), Natron, Manyara, Eyasi, Ikimba, Rukwa, Tanganyika. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno 20,3% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 26,2%, u uslužnim djelatnostima 53,5% st. Uzgaja se kava, mahagonijev orah, kokosov orah, arahidi, klinčić (Zanzibar i Pemba), čaj, sisal, pamuk, duhan. Šumarstvo (1984): 39 mil. m³ drva (cedrovina, ebanovina, bambus). Stočarstvo (1984): najviše goveda (14,5 mil.), koza (6,1 mil.) i ovaca (4 mil.). Ribarstvo (1984): 262 800 t riječnih i mor. organizama. Rudarstvo: ležišta dijamanata (266 000 karata, 1984) i fosfata; neznatna ležišta zlata, tinjca, volframa, magnezita, niobija, prirodnog plina. Prehr., tekstilna, kožna, cementna, metalna, kem. industrija; rafinerije nafte, proizvodnja strojeva. Gl. izvozni proizvodi: kava (39%), pamuk (12%), mahagonijev orah (8%), čaj (6%), dijamanti (6%), sisal (3%), klinčići (2%), duhan (2%). Vrijednost izvoza (1985): 284 mil. $ (SR Njemačka 20%, V.Britanija 11%, Indija 7%, Alžir 5%, Japan 3%, Hong Kong 3%). Vrijednost uvoza (1985): 1028 mil. $ (V.Britanija 10%, Japan 9%, SR Njemačka 8%, Italija 8%, SAD 5%, Tajland 4%). Prometna mreža: 3576 km željezničke pruge, 81 895 km ceste i 1168 km unutrašnjih plovnih putova (intenzivna plovidba na Viktorijinu jezeru te na Tanganyiki i Nyasi). Gl. aerodromi: Dar es Salaam, Arusha, Mwanza, Tanga. Gl. luke: Dar es Salaam, Mtwara, Tanga. God. lučki promet oko 3 mil. t. Trgovačka flota (1986): 41 brod (veći od 100 brt) s ukupno 50 726 brt ili 143 555 m³; struktura: 5 tankera za naftu (3682 brt), 9 brodova za opći teret (31 236 brt), 1 putn.-teretni brod (639 brt), 4 ribar, broda (913 brt), 9 FP-brodova (10 319 brt), 1 opskrbni brod (383 brt), 10 tegljača (2240 brt) i 2 netrg. broda (1314 brt). Vojnopomorskim snagama upravlja ministar obrane; oko 700 ljudi; flota (1986): 6 top., 41. č., 4 des. č., 8 p. č.; vojnopom. baza: Dar es Salaam. – Obalom su naizmjence vladali Arapi, Portugalci i omanski i zanzibarski vladari; 1890. Zanzibar je postao brit. protektorat; 1891. Tanganjika je dio Njemačke Istočne Afrike; od 1 svj. rata brit. mandatno područje i 1946. skrbnički teritorij UN pod brit. upravom. Tanganjika je nezavisnost stekla 1961, a Zanzibar 1963; njihovim sjedinjenjem 1964. nastala je Tanzanija. Čl. je Pokreta nesvrstanih zemalja.