Šri Lanka

Šri Lanka, otočna država (otok Šri Lanka, prije Ceylon) u Indijskom oceanu, ji od Indije; 65 610 km²; 17 541 000 st. (1989): Singalezi (74%), Tamili (18,2%), Mauri (7,1%) i dr. (0,7%); porast st. 1,5% (1981-86). Službeni jezik singaleški. Gl. grad Colombo (643 000 st., 1984); budući gl. grad Śri Jayawardenapura u blizini Kotte. Novčana jedinica šrilanška rupija (1 LRK = = 100 centi). Društveni bruto-proizvod 370 $/st. (1985); otok se pruža u meridionalnom smjeru; od Indijskog potkontinenta odvojen je Palkovim prolazom i Mannarskim zaljevom; duljina 440 km, širina do 230 km. Sastoji se od središnjeg ravnjaka (planina Pidurutalagala, 2524 m) koji prelazi u primorsku ravnicu. Obala nerazvedena (osim s dijela), duljina 1340 km. Trop. klima mjestimično je modificirana apsolutnom visinom (planine); temp. 24 ··· 32 °C (zimi iznad 1500 m niža od 20 °C); oborine do 5000 mm na j, oko 1000 mm na s, do 2700 mm u središnjem dijelu. Gl. rijeke: Mahaweli, Kalu, Kelari. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 48,2% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 16,6%, u uslužnim djelatnostima 35,2%. Uzgaja se čaj (3. u svijetu; iza Indije i NR Kine), kokosova palma, slatki krumpir, manioka, ananas, mango, arahidi, šećerna trska, duhan, pamuk. Šumarstvo (1984): 8,5 mil. m³ kvalitetnog tvrdog drva; značajno je dobivanje kaučuka. Stočarstvo (1984): najviše goveda (1,7 mil.), bivola (0,95 mil.) i koza (0,5 mil.). Ribarstvo (1984): 170 731 t mor. organizama. Ležišta dragog i poludragog kamenja, grafita, kaolina, tinjaca, ilmenita; dobivanje mor. soli. Prehr., tekstilna, cementna, papirna, kem., rafinerijska, gumarska, duhanska industrija; metalurgija. Turizam (1984): 104 mil. $. Gl. izvozni proizvodi: čaj (43%), kaučuk (9%), kokosov orah (3%), drago i poludrago kamenje (2%). Vrijednost izvoza (1986): 1215 mil. $ (SAD 20%, Irak 7%, V.Britanija 6%, SR Njemačka 5%, SSSR 5%). Vrijednost uvoza (1986): 1953 mil. $ (Japan 17%, Saudijska Arabija 17%, SAD 9%, Indija 6%). Prometna mreža: 1453 km željezničke pruge, 86218 km cesta (asfaltirano 35%) i 430 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodrom: Colombo (Katunayake); ostali aerodromi: Jaffna, Puttalam, Batticaloa, Trincomalee. Gl. luke: Colombo, Trineomalee, Galle, Jaffna. God. lučki promet oko 3,5 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 91 brod (veći od 100 brt) s ukupno 622 226 brt ili 1 754 677 m³; struktura: 10 tankera za naftu (139 870 brt), 9 BC-brodova (242 117 brt), 42 broda za opći teret (229 982 brt), 11 ribar, brodova (2971 brt), 11 tegljača (4163 brt), 3 jaružala (1906 brt) i 5 netrg. brodova (1217 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; oko 3300 ljudi; flota (1986): 6 top., 2 p. br., 24 p. č. i 15 dr. brodova; vojnopom. baze: Trincomalee, Karainagar, Colombo, Welisara, Tangale i Kalpitiya. – Otok je u ← 3. st. budističko središte; Arapi uvode islam (8. st.) i vladaju trgovinom do dolaska Evropljana (Portugalci, 1505; Nizozemci, 1638. i Britanci, 1796). Brk. kolonija do 1948, kada je proglašena nezavisnost. Čl. je Pokreta nesvrstanih zemalja (u Colombu je 1976. održana V konferencija).