Solomonski Otoci

Solomonski Otoci, država na jz dijelu Tihog oceana (Melanezija), i od Papue i Nove Gvineje; 27 556 km²; 240 000 st. ili 8 st./km² (1982). Stanovnici su Melanezijci (93,3%), Polinezijci (4%), Mikronezijci (1,4%), Evropljani (1,3%), Kinezi (0,2%) i dr.; porast st. 3% (1975-79). Gl. grad Honiara (20 842 st., 1980) na Guadalcanal ; u gradovima živi 9% st. Službeni jezik engleski; govori se i neosolomonski i oko 80 različitih melanezijskih, polinezijskih i mikronezijskih jezika. Novčana jedinica solomonski dolar (1 SED = 100 centi). Društveni bruto-proizvod 430 $/st. (1981). S. O. zauzimaju većinu otoka istoimenog otočja; s dio otočja (Bougainville, Buka, Taiof) pripada Papui i Novoj Gvineji. Veći otoci: Choiseul (6850 km²), Guadalcanal (6470 km²), Santa Isabel (5840 km²), Malaita (5000 km²), San Cristóbal (3050 km²) i New Georgia. Uz mnogobrojne manje otoke (Shortland, Auro, Mono, Vella Lavella, Rob Roy, Wagina, Ganangga, Pavuvu, Savo, Florida, Olewuga, Ulawa) obuhvaća i 310 M udaljeno otočje Santa Cruz, otočje Otong Javu (Lord Howe) te otoke Rennell, Duff (Wilson), Tikopia, Fataka (Mitre) i Anuta (Cherry). Veći su otoci građeni od vulkanskog materijala, a manji od koraljnih vapnenaca (atoli). Razvedena obala duga je 5313 km. Rijeke su kratka toka i obiluju vodom. Ekvatorska do trop. klima; sr. godišnja temp, oko 27 °C (Honiara); oborine do 2200 mm. Poljoprivredom se bavi 33,5% aktivnog st. (1980). Uzgaja se (1981): kokosova (193 000 t oraha i 26 000 t kopre) i uljna palma, slatki krumpir, riža, taro, jam, manioka, voće i povrće. Šumarstvo (1979): 512 000 m³ drva. Stočarstvo (1980): 22 995 goveda. Ribarstvo (1981): 27 029 t mor. organizama, od čega najviše tune. Ležišta bakrene rude, srebra i zlata (Guadalcanal), fosfata (Bellona), azbesta (Choiseul) i boksita (Rennell, Wagina). Industrija: tvornice za konzerviranje ribe i rakova, pilane, uljare te ljuštionice kopre i riže. Gl. izvozni proizvodi: tuna (38%), drvo (25%), kopra (17%), palmovo ulje i riža. Vrijednost izvoza (1979) 67 mil. $ (Japan 26%, SAD 20%, Nizozemska 14%, V. Britanija 11%). Vrijednost uvoza (1979); 57 mil. $ (Australija 31%, Japan 20%, Singapur 15%, V.Britanija 9%). Prometna mreža: 1300 km ceste, ugl. na Guadalcanalu. Trgovačka flota (1986): 27 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 6022 brt ili 16982 m³; struktura: 7 brodova za opći teret (1986 brt), 2 putničko-teretna broda (398 brt), 6 ribar, brodova (1193 brt), 8 FP-brodova (1820 brt), 1 opskrbni brod (185 brt), 1 brod za stoku (140 brt) i 2 netrg. broda (390 brt). Vojnopom. snage (1986): 2 p. č. i 3 des. plovila. – Otoke su u 16. st. otkrili Španjolci; od kraja 19. st. pod brit. su protektoratom; za II svj. rata poprište žestokih amer.-jap. borba (pom.-zračna bitka 23-25. 8. 1942; gotovo cijela jap. flota uzalud pokušavala iskrcati pojačanja na Guadalcanal). Nezavisnost je proglašena 1978.