Samoa

Samoa, također Zapadna Samoa, država u istoimenoj otočnoj skupini (Polinezija; Tihi ocean); nalazi se 1600 M si od Novog Zelanda, 2700 M i od Australije te 2200 M ji od Havajskog otočja (SAD); 2831 km²; 169 000 st. (1989): Samoanci (88%), Evropljani (10%) te pripadnici polinezijskih naroda; porast st. 0,6% (1981-86). Gl. grad Apia (35 000 st., 1983) na otoku Upoluu. Službeni jezici samoanski i engleski. Novčana jedinica tala (1 WST = 100 senea). Društveni bruto-proizvod 660 $/st. (1985). Samoa obuhvaća dva velika (Savai’i, 1712 km²; Upolu, 1119 km²) i više manjih otoka (Apolima, Manono, Namua, Nuutele, Nuulua i Nuusafee); brodoviti otoci (Silisli, 1857 m) vulkanskog podrijetla, okruženi koraljnim grebenima (Savai’i sa sjevera i istoka, Upolu sa sjevera, zapada i juga). Između dva gl. otoka nalazi se uski Apolinski prolaz. Duljina obale 403 km. Rijeke su kratka toka. Trop. klima; sr. god. temp. 26 °C; god. kolebanje temp. 0,7 °C. Kišno je razdoblje od novembra do marta, suho od aprila do oktobra. Na obali padne oko 2550 mm kiše, a u brdovitoj unutrašnjosti do 7600 mm. U kišnom razdoblju prevladava SE pasat, od maja do novembra česti su rušilački trop. cikloni. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 60,4% aktivnog st., u industriji i građevinarstvu 7,3%, a u uslužnim djelatnostima 32,3% st. Uzgaja se kokosova palma, banana, kakaovac, taro, taamu. Šumarstvo (1984) 131 000 m³ drva. Stočarstvo (1985): najviše svinja (62 000) i goveda (27 000). Ribarstvo (1984): 3820 t mor. organizama. Prehr. industrija, alkoholna i bezalkoholna pića, preradba ribe i drvna industrija. Gl. izvozni proizvodi: kokosovo ulje (45%), taro (15%), kokosovo brašno (8%), piće (5%), kopra (4%), drvo (2%). Vrijednost izvoza (1985): 16 mil. $ (SAD 61%, Novi Zeland 18%, Australija 9%, Američka Samoa 2%). Vrijednost uvoza (1985): 51 mil. $ (Novi Zeland 32%, Australija 20%, Fidži 16%, Japan 14%, SAD 4%). Turizam: 40 337 turista (1984). Prometna mreža: 2085 km ceste (14% asfaltirano). Međunar. aerodrom Faleolo, 40 km od Apije. Gl. luke: Apia (Upolu) i Asau (Savai’i). God. lučki promet oko 120 000 t tereta. Trgovačka flota (1986): 6 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 26 087 brt ili 73 565 m³; struktura: 3 broda za opći teret (24 930 brt), 1 ribar. brod (213 brt), 1 FP-brod (714 brt) i 1 netrg. brod (230 brt). – Do I svj. rata njem. posjed a nakon njega pod upravom Novog Zelanda; nezavisnost je proglašena 1962.