radar

radar (engl. radio detection and raging), elektron. uređaj koji na temelju refleksije odaslanih elektromagn. valova otkriva i određuje poziciju objekata u kojih je dielektrična konstanta različita od dielektrične konstante zraka. Princip rada temelji se na odašiljanju vrlo kratkih elektromagn. impulsa u željenu smjeru i na mjerenju vremena do povratka jeke od objekta koji je zahvaćen tim impulsom. Zbog velike brzine prostiranja elektromagn. energije (c = 3 · 10⁸ m/s) jedini mogući sistem prikazivanja jeke (odraza) jest pokazivač s katodnom cijevi (→ radarska slika). Modulator pobuđen impulsima iz sinhronizatora formira impuls kojim se definira trajanje odaslanog visokofrekventnog impulsa; preko antenskog preklopnika radarske antene taj se impuls u uskom snopu odašilje u prostor, reflektira od objekta i nakon određena vremena vraća u antenu; antenski ga preklopnik odvodi u prijemnik, odakle pojačan i demoduliran stiže u pokazivač; zadatak je pokazivača da proteklo vrijeme (proporcionalno prevaljenu putu reflektiranog impulsa) što točnije prikaže na ekranu u jedinicama udaljenosti (km ili M); početak mjerenja vremena, koji se poklapa s trenutkom izlaska elektromagn. impulsa iz radarske antene, određuje sinhronizator. Smjer vremenske baze na ekranu usklađen je s okretanjem antene, što omogućuje da se odredi pozicija objekta prema radaru; u navigacijskog r. pozicija objekta određena je azimutom i udaljenošću. Prema osnovnoj namjeni, r. se međusobno razlikuju po obliku iz antene odaslanog snopa, duljini trajanja i snazi odaslanog impulsa, frekvenciji zračene energije, procesu i prikazivanju primljene jeke. Dopplerov radar (engl. MTI – Moving Target Indicator), posebna vrsta impulsnog radara koji registrira samo pokretne ciljeve veće brzine na osnovi Dopplerova efekta. Upotrebljava se za motrenje, kontrolu i upravljanje zračnim prometom na aerodromima, te u RM za razlučivanje letjelicâ od objekata na mor. površini. Obično je uključen u sastav motrilačkog ili nišanskog radara. Frekvencijski agilni r. svaki impuls zrači na drugoj frekvenciji u širokom frekvencijskom opsegu. U većine r. promjena je frekvencije slučajna unutar određenog pojasa. Prednosti: uklanjanje fluktuacije radarske jeke i preciznije mjerenje, otežano radarsko ometanje, smanjenje bliskih odraza od mor. valova, smanjenje interferencije s drugim radarskim signalima. Monofrekvencijski r. radi na jednoj frekvenciji pa je znatno jednostavniji i jeftiniji. Navig. r. redovito je monofrekvencijski. Monoimpulsni r. ima antenski sistem od četiri primarne antene sa zajedničkim reflektorom; smjer objekta (cilja) redovito se određuje na osnovi prijema samo jednoga reflektiranog radarskog impulsa. Ako se cilj nalazi točno u osi antenskog sistema, sve antene primaju signale istog intenziteta; u protivnome, primljeni signali nisu simetrični, javlja se signal greške koji zakreće os antene u smjer cilja, pa se smjer na cilj određuje bez → skaniranja. Prednost takvih r. velika je otpornost na ometanje. Višekanalni r. istovremeno zrači elektromagn. energiju s nekoliko različitih frekvencija. Povećava mogućnost detekcije objekata pri jakim smetnjama i zaštićuje radar od radarskih ometača. Radarski prijemnik ima onoliko odvojenih prijemnih kanala koliko ima radnih frekvencija. Sekundarni radar identificira pripadnost nepoznatog broda; posebno se upotrebljava u ratu (→ identifikator, radarski).