putovanje

putovanje, u brodarstvu, plovidba brodom koji prevozi teret ili putnike; računa se od isplovljenja iz ukrcajne luke do uplovljenja u iskrcajnu luku odn. do odredišta; p. u balastu u najširem smislu svako je p. praznog broda. Određivanje vrste p. važno je s ekon. i s pravnog gledišta, jer se za pojedinu vrstu p. često primjenjuju posebni propisi pom.-upravnog prava, a vezano je i za mnoga pitanja odgovornosti brodara odn. pom. osiguranja. Ovisno o području, p. se dijele prema → plovidbenim kategorijama; p. također može biti obalno odn. kabotažno (domaće ili između luke istog polit.-carinskog područja) i međunarodno (između luka dviju ili više država) i kratko međunarodno putovanje (prevaljeni put između polazne i posljednje luke ne prelazi 600 M). Namjenski, odn. s ekon. aspekta, p. može biti po plovidbenom redu (linijsko), slobodno (trampersko), turističko (kružno počinje i završava u istoj luci) i izletničko; posebna vrsta p. su ona u kojima p. nema privredno značenje. Procjena dobiti putovanja posebno je važna; izračunava se dnevna dobit broda radi ocjene ekon. efikasnosti i alternativnog izbora putovanja; vozarina umanjena za troškove putovanja daje bruto dnevnu dobit putovanja, koja umanjena za fiksne troškove (tekući troškovi) daje neto dnevnu dobit putovanja. Produženo p., u pom. rat. pravu, nastavak je putovanja s teretom, dopremljenog neutr. brodom u neutr. luku, do jedne od država u rat. stanju. Zaraćena država ima pravo na zapljenu tereta kad ustanovi da će produženim putovanjem biti upućen u neprijat. državu.