Pula

Pula, luka i grad (56 153 st., 1981) u unutrašnjem dijelu prostranog zaljeva (dug 5 km, širok do 1,7 km) na jz istarskoj obali. Poluotok sv. Petra i otoci Andrija i Katarina dijele luku u vanjsku i unutrašnju. Unutrašnja luka podijeljena je otočićem Uljanikom i mostom koji ga spaja s kopnom na trgovački dio (i od otočića) i dio kojim se koristi rat. mornarica (jz od otočića). Na Poluotoku sv. Petra pristan tvornice cementa. Ukupna duljina operativne obale 858 m; dubina 2,5 ··· 8 m. Marina u središnjem dijelu trgovačke luke (gat Istra). Sjedište lučke kapetanije; upravno, kulturno (Festival jugoslavenskog filma) i jako industr. središte (brodogradnja, tvornica stakla, tekstila, cementa i dr.); turizam, ribolov. Ukupan lučki promet (1986): 169 000 t tereta i 68 000 putnika. Aerodrom udaljen 6 km. – Grad je doživio procvat pod rim. vlašću (kolonija od vremena Augusta; slavoluk Sergijevaca, Augustov hram, monumentalna arena) i do 5. st. bio prometna luka; svoje lučko i brodarsko značenje Pula nije izgubila ni u srednjem vijeku unatoč višekratnom mijenjanju gospodara, sve do rata između Genove i Venecije kada su 1379. Genovljani opustošili grad. U 17. st. Mlečani su izgradili tvrđavu i uredili zapuštenu luku. Pod austr. vlasti postala je 1853. gl. baza RM i uređena je kao rat. luka (arsenal je zapošljavao više od 2000 radnika). Potkraj I svj. rata izbio je (22. 1. 1918) sedmodnevni štrajk radnika u arsenalu, a potkraj oktobra bili su aktivni komiteti mornara na rat. brodovima i centralni komitet na brodu Viribus Unitis, koji su preuzeli RM, utvrde i grad do 5. 11. kada su P. okupirali Talijani; postaje tal. vojnopom. baza. God. 1941. razvija se jak NOP; KPJ organizirala je ilegalne grupe i NOO; 1942. formirana je partijska organizacija. Nakon kapitulacije Italije grad su 13. 9. 1943. okupirali Nijemci. U septembru 1943. formiran je Pulski NOP Odred, a do januara 1944. Gradski komitet SKOJ-a i Okružni NOO. U gradu su djelovale 42 borbene grupe; ukupno je u NOR-u izvršeno oko 950 akcija. P. je dala oko 3000 boraca u NOVJ (poginulo oko 600, oko 1000 ranjeno). Oslobođena je 7. 5. 1945. Od juna 1945. do septembra 1947. P. je bila pod angloamer. okupacijom.