prodor vode

prodor vode, prodiranje vode u brod. trup zbog oštećenja oplate; redovito je posljedica sudara brodova, udara broda o ledeni brijeg, nasukanja na greben ili pogotka projektilom. Brzina prodiranja vode ν u brod za jednu sekundu, ako je površina oštećenja 1 m², računa se formulom: ν = √ 2 g · h  gdje je g akceleracija sile teže, a h visina središta otvora ispod vodene razine. Da se sačuva plovnost broda nakon p. v., brod mora imati dovoljnu rezervnu istisninu (obujam nepropusno zatvorenog dijela brod. trupa iznad plovne linije), a ona mora biti veća od obujma prodrle vode; to se postiže nadvođem i skokom (uzvojem) palube; u protivnom brod će potonuti; ograničenje količine vode, prodrle u brod, i održavanje broda na površini postiže se nepropusnim pregrađivanjem njegove unutrašnjosti (→  pregrada); tomu pomaže brod. drenažni sistem (→ cjevovod, brodski). Prodorom vode redovito se pomiče težište istisnine (obujam podvodnog dijela brod. trupa mijenja oblik); osim što uranja dublje u vodu, brod mijenja i pretegu, a pri nesimetričnoj naplavi i bočni nagib. Iz poznatog obujma i naplavljivosti oštećenog prostora i stanja nakrcanosti broda može se proračunati obujam i težište naplavljene vode. Brodovi imaju tablice i dijagrame prodora vode, koje za svaku prostoriju sadržavaju količinu vode (u m³), nagib broda u stupnjevima, nagibne momente (u mt), pramčani i krmeni gaz, srednji gaz i momente pretege (u mt). – Za privremeno (u plovidbi) zatvaranje manjih rupa na brod. oplati upotrebljavaju se obični i patentni čepovi, keson i → protuprodorna ponjava.