površinski morski valovi

površinski morski valovi, gravitacijski valovi koji se opažaju na mor. površini i koji se gube na relativno maloj dubini. Atmosferski procesi uzrokuju valove izazvane izravnim djelovanjem vjetra na mor. površinu (kapilarni valovi, vjetreni, zibni, mrtvi i bibavica) i meteorološke valove, izazvane jakim dinamičkim procesima u atmosferi (naplavni i barički mor. valovi). Kozmički procesi uzrokuju valove mor. mijena (plimni valovi) i transplimne valove. Seizmički poremećaji u zemaljskoj kori uzrokuju cunamije. Ekološke valove izaziva čovjek. Valovi prema načinu gibanja valne forme: progresivni valovi, valovi u kojih se valna forma premješta relativno prema sredini; stojni valovi, valovi u kojih valna forma nastaje, oscilira i nestaje na jednom mjestu; miješani valovi (progresivno-stojni), valovi u kojih je premještanje valne forme rezultanta progresivnog i stojnog vala; uzdužni valovi; valovi u kojih se valne čestice gibaju usporedno sa smjerom premještanja valne forme; poprečni valovi, valovi u kojih se valne čestice gibaju okomito na smjer premještanja valne forme (u pravilnih površinskih valova valne čestice gibaju se kružno pa oni ne pripadaju ni uzdužnim ni poprečnim valovima). Valovi prema omjeru valne duljine (λ) i dubine mora (H): kratki valovi ili valovi dubokog mora imaju λ/Η < 2; valovi na ograničenoj dubini imaju λ/Η ≈ 2; dugi valovi ili valovi plitkog mora imaju λ/Η > 2 ; zarobljeni ili priobalni valovi osim dnom i slobodnom površinom ograničeni su i bočno (obalom s jedne strane, kanalom sa dvije strane ili zaljevom sa tri strane); cunami, valovi dugi nekoliko stotina kilometara; to su valovi plitkog mora čak i na najdubljim dijelovima oceana. Valovi prema načinu djelovanja uzbudnih sila: prisilni valovi, valovi izazvani neprekinutim djelovanjem uzbudnih sila; slobodni valovi, valovi koji se opažaju nakon oslabljenja ili potpunog prestanka djelovanja uzbudnih sila (najčešće su zamirući). Valovi prema obliku valnog profila: pravilni valovi (predočuju komponentne spektralne analize valova koji se teorijski mogu predočiti nekom matematičkom krivuljom); neredni, trodimenzionalni i nepravilni, dvodimenzionalni (slučajni valni profili koji se mogu opisati samo slučajnim funkcijama). Profili niskih mrtvih valova i cunamija ponekad su nalik na sinusoidalne valove; teški olujni valovi s oštrim bregovima i relativno plosnatim dolovima nalik su na produženu trohoidu. Osnovnu klasifikaciju p. m. v. prema frekvencijama (periodama) dao je W. Munk 1951.