porinuće broda

porinuće broda, spuštanje broda u vodu s navoza ili vlake u brodogradilištu; zbog djelovanja sile teže brod klizi po drvenoj kliznoj stazi (saonik) podmazanoj slojem kalijskog sapuna. Manji se brodovi porinjavaju kolicima koja se kreću po tračnicama, a brzina spuštanja regulira se sistemom vitala, koloturja i užadi (mehaničko porinuće na slipu). Kad je koeficijent statičkog trenja prevelik, upotrebljava se impulsni uređaj koji brodu daje potisni impuls na čelo saonica; sastoji se od dvije jake, međusobno sinhronizirane hidrauličke preše postavljene simetrično na čelu navoza (vlake). Uzdužno p. b., porinuće pri kojom brod leži na navozu koji stoji okomito na obalni rub; u vodu brod redovito ulazi krmom (izuzetno pramcem); faze: otpuštanjem zapornog uređaja brod zbog vlastite mase počinje kliziti niz navoz; ubrzanje broda niz navoz raste do ulaska krme u vodu; čim je krma ušla u vodu, moment uzgona na kraju navoza mora biti veći od momenta mase broda da bi se izbjegao → ponik koji vodi lomu saonica pa i konstrukcije brod. trupa; kad moment uzgona vode na čelo saonica postane jednak momentu brod. mase, brod se uzdigne sa saonika i, oslonjen samo čelom saonica, nastavlja kretanje niz navoz; kad uzgon postane jednak masi, brod se potpuno oslobađa od saonika i nastavlja slobodnim otplovom. U poprečnog p. brod bokom (paralelan s obalom) klizi niz navoz s više kliznih staza (saonika) postavljenih okomito na uzdužnu os broda; kad težište broda i saonica prijeđe rub navoza, brod se počinje okretati; pošto je brod bočno ušao u vodu, saonice se još odupiru o rub navoza; zbog velikoga lateralnog otpora, duljina je otplova broda malena. Uglavnom se primjenjuje na rijekama ili pri p. manjih brodova. Svako p. b. detaljno se planira: izračunaju se brzine i ubrzanja broda za sve faze porinuća, tlakovi na saonik duž čitavog navoza, točka početka okretanja i točka otplova broda, duljina otplova i dr.; tim se podacima izrađuje dijagram porinuća (pokazuje promjene silâ i momenata na brod za porinuća).