plotiranje

plotiranje, grafičko rješavanje zadataka na osnovi međusobnog odnosa dvaju brodova u kretanju, neposredno na radarskom ekranu ili radarskom (manevarskom) dijagramu. P. se može izvesti na relativan (apsolutan) ili pravi (navigacijski) način. Rješenje se zasniva na → trokutu vektora (trokuti brzina i prevaljenih putova slični su). U svim rješenjima osnovno je znati analizirati situaciju na ekranu i pravodobno izvesti svrsishodan manevar. Osnovni zadaci: provjera da li je opaženi objekt nepokretan ili pokretan, kontrola da li prijeti opasnost od sudara odn. određivanje najbliže točke mimoilaženja dvaju brodova, određivanje kursa i brzine nepoznatog broda, mimoilaženje brodova na određenu udaljenost. U pravom načinu zadatak se rješava slično kao na navigacijskoj karti: za jednake vremenske intervale odrede se zbrojene pozicije vlastitog broda (R); za svaku tu poziciju, na osnovi azimuta i udaljenosti, odrede se pozicije drugoga broda (M); spojnica pozicija daje pravi kurs i prevaljeni put, a time i brzinu broda M. Produženjem kursa broda R i M dobiva se točka mimoilaženja (CPA), odn. točka sjecišta kursova. Prema relativnom načinu rješavanja vlastiti brod (R) miruje i nalazi se u središtu radarskog dijagrama (ekrana). Relativne pozicije drugoga broda (M) određuju se mjerenjem azimuta i udaljenosti; spojnica tih pozicija određuje njegov relativan kurs i prevaljeni put, a time i brzinu; druga stranica trokuta vektora jest vektor gibanja vlastitog broda (kurs i brzina); spojnica koja zatvara trokut jest vektor drugoga broda (→ taktička navigacija). Automatsko radarsko p., također ARPA-sistem (engl. Automatic Radar Plotting Aid) s ugrađenim procesnim računalom, omogućuje automatsko praćenje izabranih objekata unutar radarskog obzora i kontinuiranu procjenu situacije na radarskoj slici, i to na osnovi pravih i relativnih kursnih vektora dr. brodova prema vlastitom brodu; dobiveni podaci prijeko su potrebni za izvođenje sigurnog manevra izbjegavanja sudara. Princip rada sličan je grafičkom načinu. Sistem se sastoji od uređaja za biranje i uređaja za praćenje objekata, radarskog pokazivača sa sintetskom protusudarnom radarskom slikom te alfanumeričkog pokazivača s kontrolnim uređajem; svim dijelovima upravlja elektron, računalo. Postoji više tipova ARPA-sistema, koji se međusobno razlikuju po tehn. izvedbi i u sintetskim oznakama na ekranu. Podaci se dobivaju bez proračuna, izravnom grafičkom interpolacijom i ekstrapolacijom na ekranu ili se čitaju s alfanumeričkog pokazivača; temelj su im ručno (kodna tastatura) ili automatski unijeti podaci o vlastitom brodu s navig. senzora (girokompas, brzinomjer, radar). Uređaj prati i filtrira dobivene podatke radi određivanja bitnih elemenata (pozicije, kursovi, brzine) pratećih objekata koji se odslikavaju na ekranu. Automatskim biranjem objekata ne može se propustiti ni jedan objekt, ali se biraju i prate mnogi nepotrebni objekti, što pri ručnom biranju nije slučaj. Postoje dva različita ARPA-sistema: dvojni sistem u kojega radari rade na frekv. području X (3 cm) i S (10 cm) i dvojni sistem s pokazivačem ARPA u sklopu jednog od dvaju radara. Sperryjev ARPA-sistem zasniva se na programiranim odn. potencijalnim opasnim zonama oko pratećih objekata. Vlastiti brod mora izbjegavati tu zonu da bi održao sigurnu udaljenost i tako izbjegao sudar. Kurs za izbjegavanje sudara može se odrediti s pomoću elektron, smjerala ili ga računa sam uređaj. Promjene kursa vlastitog broda prikazuju se postupnim otklonom crte pramca. Dovođenje broda u novi kurs (nakon manevra), crta pramca (kursni vektor vlastitog broda) zauzima položaj ovisno o kursu. Suvremeniji Sperryjev sistem CAS II automatizirana je jedinica s brod. radarom, girokompasom i brzinomjerom. Ima jedan ekran s elektron, oznakama za izbjegavanje sudara (sličan radarskom ekranu) i drugi sličan TV-ekranu s ispisanim podacima. Opasna zona (PAD) mjesto elipse ima oblik šesterokuta; slika na ekranu s PAD-om nedvojbeno pokazuje kad je potrebno obaviti manevar izbjegavanja sudara i kako ga valja izvesti. S pomoću kontrolnog upravljača (joystick acquire) odabire se do 20 objekata i na mrlju objekta dovodi prateća sintetska oznaka koja na tom mjestu ostaje dok se ne završi program traženja ili je rukovalac uređajem ne prekine. Mikroprocesori stalno daju trenutne podatke o vlastitom brodu (kurs, brzina) i o izabranom broju pratećih objekata (udaljenost, azimut, brzina, kurs, točka mimoilaženja – CPA i vrijeme do točke mimoilaženja – TCPA). Uređaj za uzbunjivanje optičkim i zvučnim signalima upozorava navigatora kad podaci o pratećem objektu nisu dovoljni ili se gube. NORCONTROL-sistem na ekranu pokazuje normalnu i protusudarnu radarsku sliku; podatke dobiva od radara, kompasnog ponavljača ili ih ručno unosi navigator; sintetske oznake za plotiranje superponiraju se iznad panoramske slike. Vektori podataka mogu biti prikazani u pravom ili relativnom kursu. Prateće opasne objekte prati navigator i potrebne podatke unosi u elektron, računalo; na ekranu se pokazuje vektor brzine izabranog objekta, koji se može brisati ako se objekt pokaže neopasnim (iznad mrlje se pokaže trokut); kad se objekt približi na udaljenost manju od one koja odgovara točki CPA, aktivira se znak upozorenja (iznad mrlje bi ješka vi kvadrat), mrlja označava slovom X da je objekt registriran bez vektora; objekti izvan granice CPA bez oznake su. Neki tipovi omogućuju i programiranje rute koja je na ekranu odslikana sigurnosnim pojasom (kanalom); pri izlasku iz pojasa na ekranu se javlja signal upozorenja. ARPA Kelvin Hughes sličan je ovom sistemu. DIGIPLOT-sistem na standardnom ekranu daje radarsku sliku u dvije boje: u zelenoj kopno i plovne objekte, a u narančastoj superponirane sintetske oznake (kružnica označuje brod, a crta kursni vektor odn. prevaljeni put za izabrano vrijeme). Položaj vlastitog broda u sredini je ekrana. Osim automatskog praćenja, pojedini objekti mogu se birati i ručno (omogućuje dobivanje dopunskih podataka). Uz radarsku sliku postoji i pokazivač podataka potrebnih za izbjegavanje sudara. Da bi se analizirala situacija koja će nastati pri promjeni kursa ili brzine vlastitog broda, provodi se simulacija pokusnog manevra, ali tada se vlastiti brod pomiče izvan središta ekrana.