Paragvaj

Paragvaj, država u Južnoj Americi, između Bolivije na sz i s, Brazila na i te Argentine na z, j, i ji; 406 752 km²; 4 518 000 st. (1989): mješanci Španjolaca i indijanskih Gvaranijaca (90,8%), Indijanci (3%), Nijemci (1,7%) i dr. (4,5%); porast st. 3,1% (1980-85). Službeni jezik španjolski. Gl. grad Asunción (477 065 st., 1985). Novčana jedinica guarani (1 PYG = 100 centimosa). Društveni bruto-proizvod 1410 $/st. (1983). Pretežno nizinska zemlja; na ji ogranci Brazilskog visočja (do 400 m), na z ravnjak Gran Chaco (100 ··· 500 m) i Sierra Caaguazú (do 700 m), u središnjem dijelu aluvijalna nizina rijeke Paraguaya. Trop. klima; sr. zimska (juli) temp. 14,5 ··· 19,3 °C, ljetna (januar) 26,2 ··· 28 °C; oborine: do 1000 mm na s, do 1700 mm na j. Riječna mreža osobito je gusta na ji. Gl. plovne rijeke Paraguay (gl. pritoci: Pilcomayo, Montelindo, Verde) i Paraná pripadaju sistemu rijeke La Plate (Atlantski ocean). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 43,3% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 18,7%, u uslužnim djelatnostima 38% st. Uzgaja se šećerna trska, žitarice (najviše kukuruz), manioka, slatki krumpir, banane, ananas, agrumi, tung, uljna palma, soja, ricinus, pamuk, duhan. Šumarstvo (1983) 6,8 mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše goveda (5,1 mil.) i svinja (1,4 mil.). Ribarstvo (1983): 3500 t slatkovodne ribe. Rudarstvo je nerazvijeno; neznatna ležišta kaolina, gipsa, nafte, bakrene i manganske rude. Prehr., tekstilna, duhanska, kem. i petrokem., drvna i cementna industrija. Gl. izvozni proizvodi: pamuk (32,9%), soja (31,2%), drvo (6,8%), stočna hrana (5,1%), tungovo ulje (4,7%), duhan (3,6%), kravlja koža (2,5%), meso (2,1%), šećer (1,9%). Vrijednost izvoza (1985): 304 mil. $ (Brazil 20,5%, Nizozemska 14%, SR Njemačka 11,7%, Argentina 11,5%, SAD 8,9%). Vrijednost uvoza (1985): 502 mil. $ (Brazil 28,1%, Argentina 18,7%, Alžir 13,5%, SR Njemačka 6,9%). Prometna mreža: 441 km željezničke pruge, 11 320 km cesta (asfaltirano 19%); 3100 km unutrašnjih plovnih putova; riječni brodovi i teglenice do 1000 dwt na liniji Asunción – Buenos Aires – Montevideo. Međunar. aerodrom u gl. gradu. Pom. povezivanje sa svijetom odvija se preko Buenos Airesa (Argentina) i Montevidea (Urugvaj). Trgovačka flota (1986): 41 brod (veći od 100 brt) s ukupno 43 298 brt ili 122 533 m³; struktura: 3 tankera za naftu (2935 brt) i 1 za različite tekućine (391 brt), 27 brodova za opći teret (34 660 brt), 4 FP-brodova (2701 brt), 5 tegljača (1883 brt) i 1 brod za stoku (728 brt). Ratnom mornaricom upravlja ministar nac. obrane; oko 3000 ljudi. RRF (1986): 2 monitora, 1 top., 3 kor., 1 p. br., 6 p. č., 1 des. br., 1 š. br. Morn, zrakoplovstvo: 11 av. i he. Morn, pješadija: 1 bataljon (oko 500 ljudi). Vojnopom. baze: Puerto Sajonia (Asunción), Chaco, Bahia Negra i Puerto Presidente Stroessner. – Od 16. st. pod španj. vlašću; 1811. proglašena nezavisna republika. U ratu protiv Argentine, Brazila i Čilea (1865-70) gubi teritorije, a u ratu protiv Bolivije (1932-35) stječe veliki dio Gran Chaca; 1947. u krvi ugušen nar. ustanak. Noviji razvoj karakteriziraju diktatorski režim i tijesna povezanost sa SAD.