Panama

Panama, država na Panamskoj prevlaci (Srednja Amerika) s izlazom na Tihi ocean i Karipsko more; 77 082 km²; 2 370 000 st. (1989): mješanci (70% st.), bijelci (12%), crnci (12%), Indijanci (6%); porast st. 2,1% (1980-85). Službeni jezik španjolski. Gl. grad Panamá (439 996 st., 1987). Novčana jedinica balboa (1 PAB = 100 centesimosa). Društveni bruto-proizvod 2070 $/st. (1983). Gorovita zemlja; Cordillera Chiriquí (3475 m) na z, Serrania del Darién (2280 m) na i; vulkanizam. Obala je duga 1919 km (tihooceanska 1234 km, karipska 685 km). Na tihooceanskoj obali poluotok Azuero, Panamski zaljev (16 većih i stotinjak manjih otoka, Archipélago de las Perlas), zaljev Montijo (otoci Cebaco i Coiba) i Chiriquíjski zaljev (otočje Secas te otoci Boca Brava, Parida, Sevilla i dr.). Na karipskoj obali Moskitski (Golfo de los Mosquitos), Dariénski i Almiranteanski zaljev te Chiriquíjska laguna; otočje Bocas del Toro (veći otoci: Bastimentos, Colón, Popa i Cayo Agua). Vlažna trop. klima; sr. god. temp. 25 ··· 28 °C; dnevno kolebanje temperature veće od godišnjeg; oborine: 1700 ··· ··· 3700 mm. Rijeke su kratka toka, ali obiluju vodom; najvažnije: Chagres (opskrbljuje vodom Gatunsko jezero, odn. Panamski kanal), Tuira (Darién) te Chepo (Bayana). Veća jezera: Gatunsko i Maddensko; kroz Panamsku prevlaku i Gatunsko jezero vodi Panamski kanal (82 km). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 28,3% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 16,4%, a u uslužnim djelatnostima 55,3% st. Uzgajaju se banane, rajska smokva, riža, kava, kakaovac, šećerna trska, kukuruz. Šumarstvo (1983): 2 mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše goveda (1,5 mil.). Ribarstvo (1983): 166 075 t (ugl. mor. organizmi). Rudarstvo je nerazvijeno. Prehr., tekstilna, cementna, duhanska industrija, rafinerije nafte. Gl. izvozni proizvodi: banane (25%), rakovi (17%), šećer (14%), naftni derivati (12%), kava i kakao (5%), odjeća i obuća (3%). Vrijednost izvoza (1984): 276 mil. $ (SAD 53%, SR Njemačka 6%, Belgija/Luksemburg 5%, Kostarika 5%, Italija 3%, Švedska 2%, Salvador 2%). Vrijednost uvoza (1984): 1423 mil. $ (SAD 31%, Meksiko 10%, Venezuela 9%, Ekvador 8%, Japan 7%, SR Njemačka 2%, Italija 2%). Prometna mreža: 275 km željezničke pruge, 9437 km ceste (asfaltirano 31%) i 800 km unutrašnjih plovnih putova; god. 1984. kroz Panamski kanal prošla su 11 384 broda sa 143 mil. t tereta. Gl. aerodrom: Tocumen (Panamá). Gl. luke: Cristóbal, Colón, Almirante, Bocas del Toro (karipska obala) te Balboa, Panamá, Aguadulce i Puerto Armuelles (tihooceanska obala). Ukupan lučki promet (1984): 3,5mil. t; ukrcaj 0,8mil. t, iskrcaj 2,7 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 5252 broda (veća od 100 brt) s ukupno 41 305 009 brt ili 116 893 170 m³; struktura: 407 tankera za naftu (8 208 806 brt), 165 za naftu i kemikalije (983 037 brt), 61 za kemikalije (366 922 brt) i 2 za različite tekućine (1475 brt), 79 LNG i LPG-brodova (467 809 brt), 30 OB-brodova (1 795 110 brt), 838 BC-brodova (15 604 863 brt), 2113 brodova za opći teret (9 159 256 brt), 3 putn.-teretna broda (2836 brt), 140 kontejnerskih brodova (1 904 521 brt), 83 broda za cestovna vozila (1 191 587 brt), 19 brodova za preradbu ribe (18 847 brt), 357 ribar, brodova (137 145 brt), 94 FP-broda (538 020 brt), 229 opskrbnih brodova (182 726 brt), 425 tegljača (191 644 brt), 10 jaružala (17 232 brt), 13 brodova za stoku (31 795 brt), 52 istraživačka broda (44 625 brt) i 132 netrg. broda (456 753 brt). Ratna mornarica ima oko 550 ljudi. Flota (1986): 2 p.br., 7 p.č., 2 des.br. i 4 des. sredstva. Vojnopom. baze: Panamá, Cristóbal i Balboa. – Dolaskom španj. istraživača R. de Bastidasa (1501) i K. Kolumba (1502) P. postaje španj. kolonija; nakon sloma španj. vlasti (1819) dijeli sudbinu Kolumbije. Kada Kolumbija nije odobrila koncesije SAD na Panamskoj prevlaci, ove su pomogle (1903) ustanak u P., koja je proglasila nezavisnost. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.