Pakistan

Pakistan, država u j Aziji s izlazom na Arapsko more; 803 940 km²; 100 358 000 st. (1989): Pandžabi (60% st.), Sindi (12%), Paštuni (7%), Urdi, Baludži i dr.; porast st. 3,1% (1980-85). Službeni jezik urdski. Gl. grad Islamabad (204 364 st., 1981). Novčana jedinica pakistanska rupija (1 PKR = 100 paisa). Društveni bruto-proizvod 390 $/st. (1983). Ogranci Himalaje, Karakoruma (K2, 8611 m) i Hindukuša na s i sz, dijelovi Iranske visočine s pustinjom Kharanom na z i jz, nizina rijeke Inda na i te pustinja Thar na ji. Niska nerazvedena obala duga je 1046 km; veći zaljevi: Sonmianijski, Gwadarski. U većem dijelu zemlje suptrop., na j trop., na Himalaji, Karakorumu i Hindukušu planinska klima; sr. ljetna (juli) temp. 26 °C u primorju, 36 °C u unutrašnjosti; sr. zimska (januar) – 2 °C (na visini od 1500 m) odn. + 17 °C; oborine: 1000 mm u planinskom području, 100 ··· 250 mm u primorju, manje od 100 mm u pustinji Tharu. Najveća je rijeka Ind (pritoci: Jhelum, Chenab, Sutlej). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 50,7% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 17,6%, u uslužnim djelatnostima 31,7% st. Uzgajaju se žitarice (najviše riža), uljarice, agrumi, banane, datulje, pamuk, juta, lan, duhan. Šumarstvo (1984): 19,1 mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše koza (28,7 mil.), ovaca (24,2 mil.), goveda (16,3 mil.) i bivola (12,8 mil.). Ribarstvo (1984): 343 402 t (ugl. mor. organizmi: ind. srdela, ražovke, psi kučkovi, mor. mačke, kavale, orijentalna tuna, cipli, bitnice). Rudarstvo: ležišta ugljena, zemnog plina, nafte, kromne i željezne rude, sumpora; dobivanje mor. soli; vađenje građevinskog kamena. Prehr., tekstilna, kožna, cementna, drvna, kem. i petrokem., automobilska, avionska, elektrotehn., strojna industrija; crna metalurgija; brodogradnja (Karachi); umjetnički obrt. Gl. izvozni proizvodi: pamučne tkanine i vlakno (20,9%), riža (15,2%), prostirke i sagovi (6,2%), koža (5,3%), sintetičke tkanine (4,4%), riba i riblje prerađevine (2,7%), sport, oprema (1,8%). Vrijednost izvoza (1985): 2739mil. $ (SR Njemačka 12,8%, SAD 9%, Japan 8,6%, Saudijska Arabija 7,8%, V. Britanija 4,4%). Vrijednost uvoza (1985): 5890mil. $ (Japan 14,3%, SAD 11,4%, Saudijska Arabija 9,9%, Kuvajt 8,1%, V.Britanija 6,7%, SR Njemačka 6,4%, Malezija 4,2%). Prometna mreža: 8775 km željezničke pruge, 100 467 km cesta (asfaltirano 62%); 1850 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodromi: Karachi, Lahore, Rawalpindi, Quetta. Gl. luke: Karachi i Port Mohammad bin Qasim. Ukupan lučki promet (1984): oko 15 mil. t; ukrcaj 3 mil. t, iskrcaj 12 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 78 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 434 079 brt ili 1 228 443 m³; struktura: 1 tanker za naftu (43 429 brt), 1 BC-brod (11 950 brt), 32 broda za opći teret (333 314 brt), 3 putn.-teretna broda (22 984 brt), 5 ribar, brodova (1419 brt), 1 FP-brod (113 brt), 2 opskrbna broda (734 brt), 15 tegljača (3782 brt), 6 jaružala (6733 brt), 1 istraživački brod (1184 brt) i 11 netrg. brodova (8437 brt). Ratnom mornaricom upravlja načelnik admiralštaba; ukupno oko 15 800 ljudi. Flota (1986): 6 patrolnih i 3 diverzantske podm., 1 krs., 7 raz., 4 r.č., 5 p. br., 12 top., 4 t.č., 3 m-1., 2 des. plovila, 1 š.br.; mornaričko zrakoplovstvo: 14 av. i he. Vojnopom. baza Karachi. – P. (Islamska Republika P. od 1956) formiran je 1947. od pretežno muslimanskih dijelova Indije; u potaknutim seobama muslimanskih i hinduskih masa preko nove granice obostrani vjerski fanatizam doveo je do krvoprolića i razaranja. Sukob s Indijom oko Kašmira pretvorio se u rat 1947-48. te 1965. Nakon grad. rata i sukoba s Indijom (1971) odvojio se Istočni P. i proglasio nezavisnom državom (Bangladeš). Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.