Obala Bjelokosti

Obala Bjelokosti, država u z Africi s izlazom na Gvinejski zaljev (Atlantski ocean); 322 463 km²; 11 798 000 st. (1989): Bete (19,7%), Senufo (14,4%), Baule (11,8%), Anui (10,5%), Malinke (6,6%), Dan (5,6%), Lobi (5,3%) i dr. (26,1%); porast st. 4% (1980-85). Službeni jezik francuski. Gl. grad Abidjan (1 850 000 st., 1985). Novčana jedinica CFA-franak (1 XOF = 100 centimesa). Društveni bruto-proizvod 1100 $/st. (1984). O.B. sastoji se od prostranog primorja i planinske unutrašnjosti (Droupole, 1339 m). Uz nisku razvedenu obalu, dugu 515 km, mnogobrojne lagune (Tadio, Ebrié, Aby). Trop. klima; sr. god. temp. 24 °C; dnevno kolebanje temp. veće od godišnjeg; oborine: 2000 ··· 4000 mm na obali (oko 800 mm na s); količina oborina opada prema unutrašnjosti. Gl. rijeke (Bandama, Comoé, Sassandra) plovne u donjem toku. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 75% aktivnog st. Uzgaja se kakaovac (4 mil. t, 1983; na 1. mjestu u svijetu), kava, banane, agrarni, ananas, uljana palma, manioka, soja, proso, sirak, riža, arahidi, pamuk, duhan. Šumarstvo (1982): 11,5 mil. m³ drva; dobivanje kaučuka. Stočarstvo (1983): najviše ovaca (l,4 mil.) i koza (1,4 mil.). Ribarstvo (1982): 92 469 t; 15 000 t slatkovodnih i 77 469 t mor. organizama. Rudarstvo: ležišta nafte, zemnog plina, dijamanata, zlata te manganske rude. Prehr., tekstilna, cementna, kem. i petrokem. te drvna industrija. Turizam. Gl. izvozni proizvodi: sirovi kakao (29%), drvo (13,7%), kava (10%), naftni derivati (5,8%), kakaov maslac (2,9%), ananas (2,9%). Vrijednost izvoza (1983): 2091 mil. $ (Francuska 18,6%, Nizozemska 13,2%, SAD 11,5%, Italija 7,9%, SR Njemačka 6,6%). Vrijednost uvoza (1983): 1839 mil. $ (Francuska 29,8%, SAD 6,9%, Japan 4,7%, SR Njemačka 4,1%, Nigerija 3,6%). Prometna mreža: 1225 km željezničke pruge, 46 580 km ceste (asfaltirano 8%) i 740 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodrom Port Bouet u blizini gl. grada. Gl. luke: Abidjan (8,3 mil. t, 1984; najveća luka u z Africi) i San Pedro. Ukupan god. lučki promet: oko 9 mil. t; ukrcaj 4,5 mil. t, iskrcaj 4,5 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 58 brodova (većih od 100 brt) s ukupno 120 679 brt ili 341 522 m³; struktura: 2 tankera za naftu (789 brt) i 1 za kemikalije (3657 brt), 10 brodova za opći teret (102 329 brt), 1 brod za preradbu ribe (499 brt), 35 ribar, brodova (11 721 brt), 6 tegljača (1074 brt) i 3 netrgovačka broda (610 brt). Ratnom mornaricom upravlja ministar mornarice; oko 700 ljudi; flota (1986): 4 r.č., 6 p.č., 4 des. plovila, 1 transp. brod, 1 š.br., 1 riječni p.č.; vojnopom. baze: Abidjan, Sassandra, Tabou i San Pedro. – Od 11. do kraja 19. st. u si dijelu zemlje postojala je država Kong (narod Senufo), a od 18. st. i državice narodâ Mandingâ i Bauleâ. Nakon dolaska Portugalaca na primorje u 15. st. razvila se trgovina bjelokošću (otuda ime zemlji) i robovima. U 19. st. Francuzi su svoju vlast proširili na obalu i unutrašnjost te 1893. zemlju pretvorili u koloniju. Protiv kolonijalne vlasti izbilo je više ustanaka; nakon ugušenja ustanka pod vodstvom Samoryja Touréa (1898-99) pokoren je Kong i osvojena čitava zemlja, koja je 1904. ušla u Francusku Zapadnu Afriku; nakon referenduma 1958. autonomna je republika u Francuskoj zajednici i od 1960. nezavisna država. Čl. Pokreta nesvrstanih zemalja.