Nova Kaledonija

Nova Kaledonija, franc. Nouvelle-Calédonie, melanezijski Balade, skupina franc. otoka u z dijelu Tihog oceana, između Nove Gvineje i Novog Zelanda, 1070 M si od Australije; 19 058 km²; 151 000 st. (1986). Stanovnici su Melanezijci (43,3%), Evropljani (35,6%), Polinezija (12,6%) i dr. (8,5%); porast st. 1,2% (1981-86). Službeni jezik francuski. Glavni grad Nouméa (60 112 st., 1983). Novčana jedinica jest CFP-franak (1 XPF = 100 centima). Društveni god. bruto-proizvod 7820 $/st. (1983). U sastavu su Nove Kaledonije Loyautéansko (Uvéa, Lifu, Moré), Huonsko i Chesterfieldsko otočje te otoci Walpole, Pini (153 km²) i Bélep; razvedena obala duga 2254 km. Suptrop. klima; sr. god. temp. 23 °C; oborine 1200 mm (²/₃ godine je suho; kišno razdoblje od decembra do marta). Gl. rijeke: Diahot i Yato. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 22% aktivnog st., a rudarstvu, industriji i građevinarstvu 17,6%, u uslužnim djelatnostima 60,4% st. Uzgaja se kokosov orah, slatki krumpir, banane, manioka, žitarice, kava. Stočarstvo (1985): najviše goveda (122 000). Ribarstvo (1983): 2400 t mor. organizama. Ležišta niklelie (30% svj. rezervi), kromne, željezne, kobaltne, manganske, bakrene i olovne rude te srebra i zlata. Prehrambena, cementna i kem. industrija; obojena metalurgija. Gl. izvozni proizvodi: nikal (63%), niklena ruda (14%), kromit (4%) i dr. Vrijednost izvoza (1985): 315 mil. $ (Francuska 46%, SAD 26%, Japan 19%). Vrijednost uvoza (1985): 401 mil. $ (Francuska 34%, SAD 14%, Australija 14%). Prometna mreža: 5443 km ceste (asfaltirano 19%). Gl. luke: Nouméa i Babauillat. Ukupan god. lučki promet oko 3 mil. t tereta. Međunar. aerodrom: Nouméa (La Tontouta). – Otok Novu Kaledoniju otkrio je 1774. J. Cook; u franc. posjedu od 1853; za II svj. rata prišla je Slobodnoj Francuskoj; nakon rata franc. prekomor. teritorij (pokret za samostalnost).