Njemačka, Savezna Republika

Njemačka, Savezna Republika (SRNj), država u južnom dijelu srednje Evrope s izlazom na Sjeverno i Baltičko more; 248 611 km²; 60 142 000 st. (1989): Nijemci (92,5%), Turci (2,5%), Jugoslaveni (1%), Talijani (0,9%), Grci (0,5%), Austrijanci (0,3%), Španjolci (0,3%), Nizozemci (0,2%) i dr. (1,8%); porast st. – 0,2% (1980-85). Službeni jezik njemački. Gl. grad Bonn (291 439 st., 1987). Novčana jedinica marka (1 DEM = 100 pfeniga). Društveni bruto-proizvod 10 672 $/st. (1983). SRNj sastoji se od Sjevernonjemačke nizine na s, poravnjenoga starog gorja srednje Njemačke, rajnske doline na z i Alpa j; između uravnjenoga gorja i Alpa pruža se Schwarzwald, Švapska i Franačka Jura, Bavarska šuma te južnije položena Švapsko-bavarska visoravan (600 ··· 900 m). Ukupna duljina obale 1488 km. Močvarna i niska pješčana obala Sjevernog mora zaštićena je Istočnim (Borkum, Juist, Nordernev, Baltrum, Spiekeroog, Wangerooge) i Sjevernim (Föhr, Amrum, Pellworm, Nordstrand) Frizijskim otocima; veći zaljevi Sjevernog mora: ušće rijeke Emsa, Jadea, Wesera i Labe (njem. Elbe). Na baltičkoj obali morene i mnogobrojna jezera; pred obalom otok Fehrman i dan. otoci; veći zaljevi: Kielski i Meklenburški s Lübečkim. Oceanska klima na sz, kontinentalna na si i i te u unutrašnjosti; sr. zimska (januar) temperatura – 2,2 ··· – 4,6 °C, ljetna (juli) 14,9 ··· 18,4 °C; oborine: 600 ··· 800 mm, u kotlinama do 500 mm, u planinskom području do 2000 mm. Rijeke s i srednjeg dijela zemlje teku u Sjeverno more, a j dijela u Crno more, odn. Dunav; razvodnica između slivova Schwarzwald – Franačka i Švapska Jura. Gl. plovne rijeke: Rajna (duga 1320 km; gl. pritok Majna, njem. Main), Ems (371 km), Weser, Laba, Dunav (645 km u SR Njemačkoj); rijeke su zimi zamrznute 21 ··· 65 dana. Gl. plovni kanali: Mittellandkanal (dug 440 km; Ems–Weser–Laba), Kielski (98 km; Kielski zaljev – estuarij rijeke Labe), Rajna–Herne, Lippe–Seiten, Ludwigov (Dunav–Majna), Ems–Jade, Dortmund–Ems, Küstenkanal (Ems–Weser); u izgradnji je kanalski sistem Rajna–Majna–Dunav (Sjeverno–Crno more). Na s mnogobrojna glacijalna, u srednjem dijelu vulkanska jezera (njem. Maar); SR Njemačkoj pripada i dio Bodenskog jezera na jz. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 5,1% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 39,6%, a u uslužnim djelatnostima 55,3% st. Uzgajaju se žitarice (najviše ječam i pšenica), krumpir, uljna repica, šećerna repa, hmelj, voće i povrće, vinova loza, lan. Šumarstvo (1983): 29,5 mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše svinja (23,4 mil.) i goveda (15,5 mil.). Ribarstvo (1983): 305 620 t ugl. mor. organizama (atlantski bakalar, koljuša, skuša, grenlandska plosnatica, atlantski sleđ, kozice i dr.). Rudarstvo: ležišta kamenog ugljena (84,9 mil. t), 1984) i lignita (126,7 mil. t, 1984), željezne, cinčane, olovne, uranske rude, potaše, kamene soli, zlata, srebra, piri ta, sumpora, nafte i zemnog plina. Prehr., tekstilna, duhanska, kožna, cementna, drvna i papirna, metalna (strojevi, brod. motori, avioni, motor, vozila i dr.), elektrotehn. i elektron., kem., petrokem., farmaceutska, kozmetička, optička industrija; proizvodnja muzičkih instrumenata, obradba krzna, proizvodnja keramike i porculana; crna i obojena metalurgija. Brodogradnja (562 378 brt, 1985); brodogradilišta: Bremen, Bremerhaven, Hamburg, Emden, Vegesack, Lübeck, Neuenfeld, Husum, Rendsburg, Travemünde, Wilhelmshaven, Kiel. Turizam. Gl. izvozni proizvodi: strojevi i transp. sredstva (44,8%), kem. proizvodi (13,6%), željezo i čelik (4,9%), hrana (4,7%), tekstil i odjeća (3,3%), papir (1,9%). Vrijednost izvoza (1985): 183 912 mil. $ (Francuska 12,6%, SAD 9,6%, Nizozemska 8,6%, V. Britanija 8,3%, Italija 7,7%, Belgija/Luksemburg 7%, Švicarska 5,3%, Austrija 5%). Vrijednost uvoza (1985): 158 489 mil. $ (Nizozemska 12,2%, Francuska 10,6%, Italija 7,8%, V. Britanija 7,7%, SAD 7,2%, Belgija/Luksemburg 6,6%). Prometna mreža: 42 992 km željezničke pruge, 487 251 km cesta (asfaltirano 99%) i 4302 km unutrašnjih plovnih putova. Međunar. aerodromi: Frankfurt am Main, Düsseldorf, Hamburg, München, Hannover, Köln, Zapadni Berlin, Stuttgart. Gl. luke: Hamburg, Bremen-Bremerhaven, Emden, Lübeck, Brunsbüttel, Nordenham, Brake, Kiel, Flensburg, Wilhelmshaven. Ukupan lučki promet (1984): 122 mil. t; ukrcaj 41 mil. t, iskrcaj 81 mil. t tereta; u pom. povezivanju sa svijetom SRNj uvelike se služi rotterdamskom lukom (Nizozemska). Trgovačka flota (1986): 1752 broda (veća od 100 brt) s ukupno 5 565 214 brt ili 15 749 555 m³; struktura: 59 tankera za naftu (593 213 brt), 15 za naftu i kemikalije (156 764 brt), 32 za kemikalije (72 322 brt) i 1 za različite tekućine (999 brt), 19 LNG i LPG-brodova (215 986 brt), 2 OB-broda (89 961 brt), 20 BC-brodova (468 680 brt), 1017 brodova za opći teret (1 797 762 brt), 111 kontejnerskih brodova (1 757 388 brt), 3 broda za cestovna vozila (2919 brt), 104 ribar, broda (44 365 brt), 131 FP-brod (182 608 brt), 36 opskrbnih brodova (35 905 brt), 132 tegljača (47 455 brt), 14 jaružala (37 615 brt), 4 ledolomca (3830 brt), 32 istraživačka broda (35 524 brt) i 20 netrg. brodova (21 937 brt). Ratnom mornaricom upravlja načelnik admiralštaba; ukupno oko 38 500 ljudi; flota (1986): 24 podm. (6 u gradnji), 7 raz., 9 fr. (2), 6 kor., 40 r.č., 12 lovaca mina, 45 m-1., 7 p.č., 3 š.br., 26 des. plovila i oko 125 dr. plovila; morn, avijacija: 186 av. i he. Vojnopom. baze: Glücksburg (komanda), Kiel, Olpenitz, Flensburg, Eckernförde, Neustadt (Baltičko more), Wilhelmshaven, Borkum (Sjeverno more). – Na području okupacijskih zona SAD, V. Britanije i Francuske proglašena je nakon izbora 1949. SRNj; 1955. priznat joj je pun drž. suverenitet; smatrajući se jedinim predstavnikom Njemačke i njem. naroda sve do 1972. nije priznavala NjDR. Brza obnova zemlje s pomoću amer. investicija omogućila je izvanredan gospodarski procvat i razvoj SRNj u jednu od najmoćnijih ekon.-financijskih sila. God. 1970. priznala je polj. granicu na Odri i Nvsi; 1973. sporazumom sa ČSSR-om proglašen je ništavnim Münchenski sporazum iz 1938. God. 1990. suglasila se sjedinjenju Njemačke DR. Čl. je EEZ i NATO-a.