Njemačka Demokratska Republika
traži dalje ...Njemačka Demokratska Republika (DDR), država na s srednje Evrope s izlazom na Baltičko more; 108 298 km²; 16 736 000 st. (1989): ugl. Nijemci (99%); porast st. – 0,04% (1980-85). Službeni jezik njemački. Gl. grad Istočni Berlin (1 223 309 st., (1986). Novčana jedinica marka (1 DDM = = 100 pfeniga). Društveni bruto-proizvod 5 300 $/st. (1983). Sastoji se od Sjevernonjemačke nizine (⅔, teritorija; prevladavaju glacijalni nanosi i brojna jezera) i Sredogorja (Hartz, 1142 m). Niska baltička obala duga je 901 km; obrubljena dinama; mnogobrojne lagune. Veći zaljevi: Wismarski i Greifswalder Bodden. Pred i obalom otoci Rügen i Usedom (i dio pripada Poljskoj), pred z obalom otok Poel. Kontinentalna klima, u baltičkom primorju umjerena; sr. januarska temp. – 3,2 ··· – 6,6 °C, sr. julska 8,5 ··· 15,8 °C; oborine: 500 ··· 800 mm, na j 1200 ··· 2100 mm. Gl. rijeke Laba (njem. Elbe) i Odra (njem. Oder) imaju mnogo pritoka međusobno povezane plovnim kanalima. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 10,6% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 48,6%, a u uslužnim djelatnostima 40,8% st. Uzgajaju se žitarice, krumpir, šećerna repa, mahunarke, voće i dr. Šumarstvo (1983): 10,9 mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše svinja (13 mil.) i goveda (5,8 mil.). Ribarstvo (1983): 265 000 t ugl. mor. organizama. Rudarstvo: ležišta lignita (296 mil. t; 1984. prva u svijetu), željezne, niklene, olovne, cinčane, bakrene, uranske rude te potaše, soli, srebra, pirita; neznatna ležišta nafte i zemnog plina. Crna i obojena metalurgija, prehr., tekstilna, drvna i papirna, kožna, cementna, keramička i staklarska, kem., elektrotehn. i elektron., optička, strojna, automobilska industrija; proizvodnja traktorâ, lokomotivâ i vagona, oružja, muzičkih instrumenata, igračaka; brodogradnja (366841 brt, 1984; brodogradilišta u Rostocku, Wismaru, Stralsundu i Wolgastu). Gl. izvozni proizvodi: strojevi, oprema i transp. sredstva (48%), sirovine (18%), roba široke potrošnje (14%), kem. proizvodi (12%). Vrijednost izvoza (1984): 34 243 mil. $; vrijednost uvoza: 31 629 mil. $; gl. sudionici: SSSR (38%), ČSSR (7%), SR Njemačka (6%), Madžarska (5%), Poljska (5%), Bugarska (3%). Prometna mreža: 14 226 km željezničke pruge, 47 380 km cesta (asfaltirano 100%) i 2519 km unutrašnjih plovnih putova (2102 km riječnih i 417 km kanalskih). Međunarodni aerodrom u Istočnom Berlinu. Gl. luke: Wismar, Rostock, Stralsund. Ukupan lučki promet (1984): 19,5 mil. t; ukrcaj 4 mil. t, iskrcaj 15,5 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 403 broda (veća od 100 brt) s ukupnom tonažom 1 518 944 brt ili 4 298 612 m³; struktura: 8 tankera za naftu (35 860 brt) i 3 za kemikalije (3189 brt), 1 LNG odn. LPG-brod (14 377 brt), 2 OB-broda (31 437 brt), 18 BC-brodova (321 284 brt), 147 brodova za opći teret (799 633 brt), 9 kontejnerskih brodova (82 222 brt), 8 brodova tvornica (49 608 brt), 130 ribar, brodova (103 703 brt), 16 FP-brodova (46 966 brt), 3 opskrbna broda (717 brt), 12 tegljača (1918 brt), 5 jaružala (4832 brt), 1 ledolomac (2253 brt), 6 istraživačkih brodova (2210 brt) i 34 netrg. broda (18 735 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; oko 15 500 ljudi; flota (1986): 3 fr., 20 kor., 11 r. č., 461. č., 48 m-1., 12 des. br., 1 š. br. i oko 80 dr. plovila; mom. avijacija: 8 he. Vojnopom. baze: Rostock, Pennemünde, Warnemünde, Dranske-Bug, Sassnitz, Wolgast, Tarnewitz. – U sovj. okupacijskoj zoni vodećim je polit, faktorom postala Jedinstvena socijalistička stranka, koja je konfiskacijom veleposjeda i nacionalizacijom industrije, bankarstva i dijela trgovine učinila socijalistički sektor dominantnim. Kada je 1949. formirana SR Njemačka, proglašena je i Njemačka DR. God. 1950. s Poljskom je utvrđena granica na Odri i Nysi; 1953. ugušen je radnički ustanak u Berlinu; 1955. na temelju sporazuma sa SSSR-om Njemačka DR je stekla suverenitet i pristupila Varšavskom ugovoru (istupila 1990); čl. je SEV-a. God. 1972. potpisala je sa SR Njemačkom ugovor o normalizaciji odnosa i uzajamnom priznanju nezavisnosti. Parlament NjDR izglasovao je 1990. sjedinjenje sa SRNj.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1990.
Njemačka Demokratska Republika. Pomorski leksikon (1990), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 30.10.2024. <https://pl.lzmk.hr/clanak/njemacka-demokratska-republika>.