Njemačka Demokratska Republika

Njemačka Demokratska Republika (DDR), država na s srednje Evrope s izlazom na Baltičko more; 108 298 km²; 16 736 000 st. (1989): ugl. Nijemci (99%); porast st. – 0,04% (1980-85). Službeni jezik njemački. Gl. grad Istočni Berlin (1 223 309 st., (1986). Novčana jedinica marka (1 DDM = = 100 pfeniga). Društveni bruto-proizvod 5 300 $/st. (1983). Sastoji se od Sjevernonjemačke nizine (⅔, teritorija; prevladavaju glacijalni nanosi i brojna jezera) i Sredogorja (Hartz, 1142 m). Niska baltička obala duga je 901 km; obrubljena dinama; mnogobrojne lagune. Veći zaljevi: Wismarski i Greifswalder Bodden. Pred i obalom otoci Rügen i Usedom (i dio pripada Poljskoj), pred z obalom otok Poel. Kontinentalna klima, u baltičkom primorju umjerena; sr. januarska temp. – 3,2 ··· – 6,6 °C, sr. julska 8,5 ··· 15,8 °C; oborine: 500 ··· 800 mm, na j 1200 ··· 2100 mm. Gl. rijeke Laba (njem. Elbe) i Odra (njem. Oder) imaju mnogo pritoka međusobno povezane plovnim kanalima. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 10,6% aktivnog st., u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 48,6%, a u uslužnim djelatnostima 40,8% st. Uzgajaju se žitarice, krumpir, šećerna repa, mahunarke, voće i dr. Šumarstvo (1983): 10,9 mil. m³ drva. Stočarstvo (1984): najviše svinja (13 mil.) i goveda (5,8 mil.). Ribarstvo (1983): 265 000 t ugl. mor. organizama. Rudarstvo: ležišta lignita (296 mil. t; 1984. prva u svijetu), željezne, niklene, olovne, cinčane, bakrene, uranske rude te potaše, soli, srebra, pirita; neznatna ležišta nafte i zemnog plina. Crna i obojena metalurgija, prehr., tekstilna, drvna i papirna, kožna, cementna, keramička i staklarska, kem., elektrotehn. i elektron., optička, strojna, automobilska industrija; proizvodnja traktorâ, lokomotivâ i vagona, oružja, muzičkih instrumenata, igračaka; brodogradnja (366841 brt, 1984; brodogradilišta u Rostocku, Wismaru, Stralsundu i Wolgastu). Gl. izvozni proizvodi: strojevi, oprema i transp. sredstva (48%), sirovine (18%), roba široke potrošnje (14%), kem. proizvodi (12%). Vrijednost izvoza (1984): 34 243 mil. $; vrijednost uvoza: 31 629 mil. $; gl. sudionici: SSSR (38%), ČSSR (7%), SR Njemačka (6%), Madžarska (5%), Poljska (5%), Bugarska (3%). Prometna mreža: 14 226 km željezničke pruge, 47 380 km cesta (asfaltirano 100%) i 2519 km unutrašnjih plovnih putova (2102 km riječnih i 417 km kanalskih). Međunarodni aerodrom u Istočnom Berlinu. Gl. luke: Wismar, Rostock, Stralsund. Ukupan lučki promet (1984): 19,5 mil. t; ukrcaj 4 mil. t, iskrcaj 15,5 mil. t tereta. Trgovačka flota (1986): 403 broda (veća od 100 brt) s ukupnom tonažom 1 518 944 brt ili 4 298 612 m³; struktura: 8 tankera za naftu (35 860 brt) i 3 za kemikalije (3189 brt), 1 LNG odn. LPG-brod (14 377 brt), 2 OB-broda (31 437 brt), 18 BC-brodova (321 284 brt), 147 brodova za opći teret (799 633 brt), 9 kontejnerskih brodova (82 222 brt), 8 brodova tvornica (49 608 brt), 130 ribar, brodova (103 703 brt), 16 FP-brodova (46 966 brt), 3 opskrbna broda (717 brt), 12 tegljača (1918 brt), 5 jaružala (4832 brt), 1 ledolomac (2253 brt), 6 istraživačkih brodova (2210 brt) i 34 netrg. broda (18 735 brt). Ratnom mornaricom upravlja zapovjednik; oko 15 500 ljudi; flota (1986): 3 fr., 20 kor., 11 r. č., 461. č., 48 m-1., 12 des. br., 1 š. br. i oko 80 dr. plovila; mom. avijacija: 8 he. Vojnopom. baze: Rostock, Pennemünde, Warnemünde, Dranske-Bug, Sassnitz, Wolgast, Tarnewitz. – U sovj. okupacijskoj zoni vodećim je polit, faktorom postala Jedinstvena socijalistička stranka, koja je konfiskacijom veleposjeda i nacionalizacijom industrije, bankarstva i dijela trgovine učinila socijalistički sektor dominantnim. Kada je 1949. formirana SR Njemačka, proglašena je i Njemačka DR. God. 1950. s Poljskom je utvrđena granica na Odri i Nysi; 1953. ugušen je radnički ustanak u Berlinu; 1955. na temelju sporazuma sa SSSR-om Njemačka DR je stekla suverenitet i pristupila Varšavskom ugovoru (istupila 1990); čl. je SEV-a. God. 1972. potpisala je sa SR Njemačkom ugovor o normalizaciji odnosa i uzajamnom priznanju nezavisnosti. Parlament NjDR izglasovao je 1990. sjedinjenje sa SRNj.