nafta

nafta (engl. crude oil), sirovo zemno ulje, mješavina velikog broja različitih ugljikovodika i malih količina spojeva dušika (do 7%), sumpora i kisika; lagane n. su kvalitetnije od teških n. jer daju više frakcija. N. je lako zapaljiva (1 ··· 6% plina u zraku čini eksplozivnu mješavinu) pa je svrstana u opasne terete; gustoća (0,8 ··· 1,0 g/cm³) ovisi čistoći nafte i temperaturi; promjenom temp, mijenja se volumen, a time i gustoća ukrcane nafte (→ A. P. I. gustoća). Prevozi se tankerima i OBO-brodovima (→ brod za masovni teret); krca se brod. ili lučkim crpkama odn. slobodnim padom, a iskrcava brod. pumpama; pri sastavljanju plana krčanja n. uzimaju se u obzir i klimatska plovidbena područja, trenutačna temp, i koeficijent promjene temperature. Visina rezervnog prostora (engl. ullage) određuje se proračunom za svaki brod; nakon ukrcaja, u tankove se uvodi inertni plin (ispušni strojni plinovi s malim postotkom kisika) radi neutralizacije eksplozivne plinske mješavine. Rukovanje i prijevoz n. u međunar. prometu reguliran je Kodeksom IMO-a (IMDGS), a u SFRJ Pravilnikom prijevozu opasnih tvari. Brod mora imati potvrdu klasif. zavoda da je sposoban za krcanje opasnog tereta. – N. je jedan od gl. energetskih izvora i smatra se strateškom sirovinom. Gl. proizvođači n. (1986): SSSR (613 mil. t), SAD (480 mil. t), Saudijska Arabija (322 mil. t), Meksiko (140 mil. t), Kina (129 mil. t), V. Britanija (128 mil. t), Iran (91 mil. t), Venezuela (99 mil. t), Irak (84 mil. t), Kanada (82 mil. t), Nigerija (73 mil. t), Kuvajt (70 mil. t), Indonezija (64 mil. t), Libija (49 mil. t), Norveška (40,5 mil. t), Egipat (40 mil. t). Gl. podmor. nalazišta: Perzijski (Arapski) zaljev, Karipsko more (Meksički zaljev), Sjeverno more. Prekomorskim putovima prevozi se oko 40% svj. proizvodnje nafte na prosječnoj udaljenosti od 4096 Μ (39,5 t/M).